studeni 2001
NAGRADE HRVATSKOG GLUMIŠTA: 24. 11. 2001. HNK ZAGREB |
Dobitnice ovogodišnje nagrade za životno djelo su
sopranistica Mirka Klarić, prvakinja Opere HNK u Zagrebu, te
dramska prvakinja Nada Subotić. Ne dovodeći u pitanje zasluženost
ovih priznanja, prvi hrvatski kazališni portal
http://teatar.monitor.hr/
već je primijetio da je ''nevjerojatno kako je komisija i ove godine
uspjela preskočiti Zdravku Krstulović. Teško bolesnu glumicu već
godinama nominira njeno matično kazalište – splitski HNK, ali HDDU po
dobrom starom običaju Nagradu u ovoj kategoriji nerado šalje van
Zagreba.'' |
|
KA SIROMAŠNOM KAZALIŠTU – DRUGI PUT: SPLIT: 10. – 12. STUDENOGA 2001. |
|
Goran Golovko,
selektor i pokretač Međunarodnog festivala Ka siromašnom kazalištu i
redatelj koji je u splitskom GKM-u upravo počastio kazališne zaljubljenike
sjajnom predstavom Rogera Vitraca Victor ili djeca na vlasti, najavio je komade
koji će ove godine biti izvedeni na Maloj sceni KSM-a u Splitu. |
MEDVEŠEKOV I ZEKAEMOV ''BRAT MAGARAC'' KONAČNO I U SPLITU |
Oni koji se sjećaju Hampera s kojim je Medvešek još prije tri godine natjerao splitsku publiku da na 8. Marulićevim danima zanijemi od ushićenja i opet će se boriti da ne ostanu bez karata. Kad Rene i njegovi dolaze u Split, pošast je to ravna nogometnom derbiju. A ovaj put Zekaemovci nam stižu s već ovjenčanim Bratom magarcem koji je na Osmom međunarodnom festivalu malih scena u Rijeci odnio praktično sve nagrade, a od riječke publike dobio uvjerljivo najveću ocjenu – 4.75! |
|
Njihov pohod na nova priznanja
nastavlja se brojnim nominacijama za godišnje nagrade hrvatskog glumišta,
gdje slove kao neki od najvećih favorita u više kategorija. |
DALIBOR FORETIĆ: KROZ NEPOSTOJEĆI ČETVRTI ZID |
''Prostor
scene i odnos gledališta prema tom prostoru uvijek su najbitnije određivali
formu kazališne predstave, pa i način glumačke igre. Činjenica da je
taj prostor u toku nekoliko stoljeća dominantno oblikovala tzv.
Scena-kutija, u kojoj je gledalac gledao ono što se u predstavi dešava
kroz nepostojeći četvrti zid, ima svojih socijalnih, psiholoških,
estetskih, pa i sasvim praktičnih premisa. Međutim, kao što i svako
Kolumbovo jaje ne traje vječno, tako i taj prostor upravo u našem stoljeću
biva strasno osporavan.'' |
|
Mišljene su dakle o dvadesetom stoljeću, ali su ostale aktualne i u ovom ''novom'', dvadeset i prvom. Kazalište se, naime, za razliku od Foretića koji je netom napustio taj magični prostorni imaginarij, sa četvrtim zidom još uvijek intenzivno sudara. |
|