"Maškare, ča mogu maškare ?!" - A ča će moć' bez kazališnih kostima...

Evo prilike da ponovimo jednu od prošlogodišnjih najava povodom predstojećih karnevalskih dana: "Izaberite tko želite biti i dođite u HNK Split. Malo je vjerojatno da nećete naći kostim i masku za sebe. Pri tome, proći ćete nekoliko puta povoljnije nego da idete po gradskim dućanima. Od 15. veljače radnim danom od 14 do 18 sati te subotom od 09 do 14 sati, u čitaćoj sali HNK Split na II katu za samo 60 kuna možete iznajmiti kostim na puna tri dana i biti što poželite: MALA FLORAMYE, GOGE BJONDINA, ALVIJERO MANGIACAVALLO, ROSA DELLE ROSE, a možda i BELLINA, pas od DOTURA LUIGIA..."

Uostalom, maskenbalskog ugođaja u Splitu za sada  jedino i ima u kazalištu - sva druga mjesta kao da spavaju snom pravednika... Možda je jedina iznimka izložba na zapadnoj strani Dioklecijanovih podruma s koje je i ovaj prizor na slici, a tek očekujemo da se probudi i Foto klub Split koji je u ove dane znao biti i te kako živ i aktualan...

Glazbeni recital Wladimira Kossjanenka i Vesne Podrug: Foyer HNK Split 24. veljače

Wladimir Kossjanenko jedan je od najboljih violista današnjice, koji je još za vrijeme studija bio vodeći violist i dirigent asistent Lenjingradskih solista. Dolazi nam kao pobjednik brojnih međunarodnih natjecanja violista i kao umjetnik čije je koncertno i solističko iskustvo obrnuto proporcionalno njegovoj dobi, pa je već u začetku karijere ostvario sjajne nastupe s prestižnim orkestrima i komornim ansamblima u Europi, SAD-u i Japanu. U Splitu ćemo ga čuti u duetu s pijanisticom Vesnom Podrug koja je svoje glazbeno obrazovanje u Splitu i započela, da bi od 1998. bila angažirana u Bečkoj državnoj operi. Vesna Podrug i Wladimir Kossjanenko dvoje su glazbenih zaljubljenika koji često zajedno koncertiraju, pa je rezultat njihove suradnje i CD pod naslovom Glazba za violu. Dio te glazbene palete Kossjanenko i Podrug pokazat će na i u Splitu, izvodeći Brahmsa, Hindemitha i Wieniawskog, a o kakvoj je violi riječ neka posvjedoči činjenica da joj je graditelj čuveni Pietro Giovanni Mantegazza i da potječe iz 1775. godine.

Jedna ''bizarna'' obljetnica: na današnji dan 13. veljače prije 33 godine gorjelo je...

"U ranim jutarnjim satima 13. veljače 1970. godine u zgradi kazališta izbio je požar i to na lijevoj strani gledališta. Vatrogasci i građani koji su se našli u blizini nekoliko su sati gasili požar i uspjeli ga privremeno ugasiti. Kako je strop iznad gledališta bio od drvene konstrukcije, negdje je ostalo neugašeno žarište vatre, te se oko 11 sati istoga dana razbuktao novi požar, koji se tad proširio i na desnu stranu loža, a ponovno obuhvatio i lijevu. Nije potrebno puno riječi da bi se objasnilo koliko je uništena zgrada kazališta koju su u istom danu, praktički, poharala dva požara." - tako se u monografiji HNK Split 1893 - 1993 tog događaja prisjeća Zdeslav Perković, rukovoditelj njegove obnove. Požar koji je u noći 13. veljače 1970. zahvatio kazališnu zgradu uništio je garderobe, krojačnice, krovište, djelomično i gledalište. Pozornica je onesposobljena, uništen je kompletan fundus kostima... A za sve to što je nestalo u jednom danu i  u jednoj noći trebalo je više od 3600 dana i noći da bi Split ponovo imao Kazalište. Možda se toga vrijedi ponekad sjetiti, da bi se izbjegla učenja na greškama...

1. 2. 3. 4.

Na slikama: 1. Glumice na pozornici izgorene kazališne zgrade; 2. Plakat / izjava Gorkoga Žuvele "Ako u Splitu nema kazališta, tada nije potreban ni kazališni plakat"; 3. Krležin i Ristićev "Michelangelo" u izgorenoj kazališnoj zgradi iz ljeta 1977; 4. Završetak obnove zgrade s početka 1979.

Nakon HNK Split i Splitsko ljeto Milanu Štrljiću: o programu 21. veljače...

Brojni e-mailovi koji su pristizali u HNK Split s pitanjima o programu 49. splitskog ljeta strpit će se još sasvim kratko. Predugo iščekivanje da Ministarstvo kulture odluči između Mani Gotovac i Milana Štrljića konačno je zaključeno, pa se na sreću neće ponoviti usiljena koegzistencija kakvu je Split već iskusio prije četiri godine između Rade Perkovića i Mani Gotovac. Intendan HNK Split Milan Štrljić, kojemu  je i pravo vođenja Kazališta od Ministarstva za kulturu verificirano u zadnji čas, ponovno je u sličnoj situaciji. Dodatno je otežava činjenica da je u HNK Split već kružio predprogram kojega je za 49. splitsko ljeto sačinila Mani Gotovac, da bi, ipak, njenim prilično sporim odlaskom na čelo riječkog teatra, Štrljiću bilo ponuđeno i vođenje Splitskog ljeta na dvije godine. Prema prijedlogu Mani Gotovac na Splitskom smo ljetu premijerno trebali vidjeti u opernome dijelu Verdijeva Macbetha, a u dramskome Shakespeareova i Macbetha i Hamleta te baletnu premijeru Sna ivanjske noći u koreografiji Marka Boldina, a što će ponuditi Štrljićev umjetnički tim znat će se već 21. veljače na sjednici Festivalskog vijeća u Ministarstvu kulture.

Pijanistica Natalia Troull na velikoj sceni HNK Split u ponedjeljak 10. veljače

O kako sjajnoj pijanistici se radi u slučaju Natalije Troull zagrebačka se publika imala priliku uvjeriti još 2001. prigodom njezinoga nastupa u Lisinskome, a ove godine sličnu će priliku imati publika u Novoj Gorici, a zatim i splitski ljubitelji glazbe. Uostalom, evo kako su je Zagrepčani predstavili tada: "Natalia Troull imala je samo pet godina kada je počela svirati glasovir uz podršku majke, profesorice glasovira na Moskovskom konzervatoriju Čajkovski, a njezina nevjerojatna moć koncentracije i fantastičan osjećaj za dinamiku donijeli su joj Prvu nagradu na Međunarodnom pijanističkom natjecanju u Beogradu te u Monte Carlu kao i Drugu nagradu na natjecanju Čajkovski. Virtuoznost koja oduzima dah i najšira paleta zvukovnih izričaja omogućuju joj da uspješno interpretira djela svih razdoblja, no Natalia Troull preferira Ravela, Stravinskog i Prokofjeva. Surađuje sa svim vodećim ruskim orkestrima, Londonskim simfoničarima, Tonhalle orkestrom iz Züricha, orkestrom d'Amoureux iz Pariza i mnogim drugima. Recitale redovito održava u najpoznatijim dvoranama Francuske, Švicarske, Njemačke, Japana, Portugala, Čilea."

Jasen Boko u 'Novom listu': "U Splitu se tek zavrću glumačko-spisateljski rukavi..."

"Splitski rezultati glumačke potrebe za pisanjem drame su izuzetni: Elvis Bošnjak, uz uspješnog »Oca« napisao je i tekst »Nosi nas rijeka«, koji će sigurno ostati kao bitna drama na smjeni milenija i po kojoj je nastala vjerojatno najbolja hrvatska predstava u prošloj godini. Trpimir Jurkić, još jedan glumac ansambla splitskog HNK, nakon »Kajina i Abela« praizvedenog u splitskom Gradskom kazalištu mladih imao je ovih dana praizvedbu »Nevažnih priča«, a najnovije je ime Arijana Čulina, pravi fenomen popularne kulture u Hrvata, koja će ostati upamćena kao prvi dramski pisac čija se knjiga drama našla među najprodavanijim knjigama u zemlji, a čija drama »Nemoj se rodit ka žensko« koja upravo igra u neovisnoj produkciji u Splitu prodaje više ulaznica i izaziva više interesa nego Hajdukove utakmice. I Čulina će sa »Splitskom kvatrologijom« uskoro na scenu HNK, pa je splitski dramski fenomen očito uznapredovala pojava koja ostavlja bitnog traga na krvnu sliku hrvatskog dramskog pisma, a podsjećam da je riječ o fenomenu koji je tek ozbiljno započeo i čiji najbolji dani vjerojatno tek dolaze. Jer, u splitskom glumačkom ansamblu ima još dobrih glumaca koji tek zavrću spisateljske rukave."

Arijana Čulina - ženski pandan Thompsonu?!

Ilija Zovko s monodramom 'Oprosti Stipe' osvaja pozornicu za pozornicom...

Premda nam  koprodukcija VITRE i HNK Split ne dopušta da točno zabilježimo broj dosadašnjih izvedbi, vrijedi istaknuti jedan drugi fenomen. Nedavno je djelo izvedeno i pred zatvorenicima na Bilicama kod Splita, i naravno dočekano je s velikim odobravanjem. Zatvorsku je publiku ponajviše zaintrigirala činjenica da je Stipe nepravedno optužen, kao što i većina pritvorenih isto tvrdi za sebe! Nadalje, ova je predstava fenomen i po tome što se sviđa svim profilima publike, od one koja traži zanimljivu fabulu, preko one kojoj je primarno stalo do glumačkih kreacija, pa sve do onih koji u teatru još uvijek traže katarzu! Uostalom, ako ne vjerujete ni jednima od njih, evo jednog nedavno pristiglog  e-maila: "Poštovanje - sinoc (27.1.03) gledao u Ljubljani g. Zovka. Pošto nisam pronasao njegov e-mail, molim da mu prenesete iskrenu zahvalnost na njegovoj briljantnoj interpretaciji. Njegova gluma - lišena svake patetike - demonstrirala je visok stupanj profesionalne koncentracije i urodjene elegancije.  Svi komplimenti i HNK iz Splita. - posjetilac - Milan Meden"  Izgleda da je Ilija Zovko, na najboljem putu ne samo da podsjeti, nego možda i u mnogočemu nadmaši svojedobno kultnu monodramu Josipa Pejakovića pod naslovom 'Oj živote'...

Ilija Zovko na privremenom boravku u Bilicama

Nakon uspješne premijere I PAGLIACCI i POVRATAK bilježe i veliko zanimanje publike

Nakon baletne premijere s dvije jednočinske predstave u jednoj večeri, naime 'Chopiniane' i 'Plesa kadeta', i opera se više nego uspješno pridružila tom receptu, ostvarivši zanimljiv spoj  Hatzeova 'Povratka' i Leoncavallovog najpopularnijeg naslova 'I Pagliacci'.
"Uz odličan orkestar pod ravnanjem Voltolinija, novi splitski 'I Pagliacci' su u svim elementima vrlo uspjela predstava koja se bez napora i s velikim užitkom promatra od razigranog pastoralnog početka do potresnog kraja s Tonijevim gorkim uzvikom 'La comedia e finita!'" - tako zaključuje istaknuti kritičar Jutarnjeg lista Branimir Pofuk, a u pohvalama Tomislavu Mužeku u ulozi Beppea Pofuku se pridružuju redom i svi drugi glazbeni kritičari. Možda je najslikovitije to izrazila Maja Stanetti u Večernjem listu: "poučna je bila i mjera kvalitete 'Povratka' u odnosu na svjetsku slavu 'I Pagliacci'. A tamo je pak ''sporednu ulogu Harlekina Tomislav Mužek neodoljivom lakoćom i smislom za humor pretvorio u glavnu. Ni za koga se ne može reći da je svoj dio posla napravio loše, ali je Mužek naprosto viša klasa."

Koncert za pamćenje: evergreeni u izvedbi Tea Brajčića, Nine Badrić, Tonija Cetinskog...

Već početkom veljače, točnije 03. 02., dakle ponedjeljkom, kad smo već i navikli i priželjkujemo zanimljiva glazbena zbivanja, oni koji se uspiju domoći karata - jer je utrka već počela - prisustvovat će pravom glazbenom spektaklu. Tim pomno pripremanim glazbenim događajem  dominirat će evergreeni iz stoljeća koje je tako brzo ostalo za nama. Ako je u sve užurbanijem i sve samodopadnijem vremenu još uopće dopuštena ikakva vrsta nostalgije, onda je ova glazbena svakako jedna od najprihvatljivijih. A kako i ne bi bila kad će je prizvati takvi glazbeni znalci kakvi nesumnjivo jesu Teo Brajčić i vokalisti "Elektrodalmacije", čiji čuveni koncert s Tedijem Spalatom realiziran u  Lisinskom krajem 1999. još ne silazi s TV ekrana. Televizija će, naravno, i ovaj put snimati cijeli koncert, a činjenica da će Joško Banov i njegov orkestar pratiti i Ninu Badrić i Tonija Cetinskog, a vjerojatno i još poneko renomirano ime, svakako je dodatni razlog, da ovaj događaj uđe u kategoriju - ne propustiti !