Kliknite na vijest da
biste pročitali opširniji tekst |
||||
|
|
MARTINA FILJAK Foyer HNK Split, 28. 02. 2005. u 19.30h Program M.
RAVEL B.
BARTOK A.
SKRJABIN *
* * * * S.
RAHMANJINOV MARTINA FILJAK (Zagreb, 1978) istaknuta je hrvatska pijanistica novije generacije. Glazbenu naobrazbu stekla je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i na bečkom Konzervatoriju, a usavršavala se u Njemačkoj (Hochschule für Musik Karlsruhe) i Nizozemskoj (Hogeschool voor Muziek Rotterdam). Među uglednim pedagozima kod kojih je studirala su V. Krpan, L. Brumberg, R. Kehrer, I. Biret, E. Indjić, L. Berman, O. Meisenberg, a trenutno se usavršava kod istaknutog glasovirskog pedagoga K. H. Kämmerlinga u Hannoveru te kod glasovitog S. Bishopa Kovacevicha u Londonu. Nastupala je sa svim hrvatskim orkestrima te gostovala u inozemstvu (Slovenija, Italija, Austrija, Bugarska, Češka, Njemačka, Švicarska, Rusija, Finska, Japan, Australija, SAD), k tome u nekim najznačajnijim svjetskim koncertnim dvoranama - Cortot u Parizu, Concertgebouw u Amsterdamu, Bösendorfer u Beču, Gnjesin institut u Moskvi, Steinway Hall u New Yorku, Hotel de Ville u Bruxellesu, te na priznatim svjetskim festivalima - New Music Festival (Bugarska), Valery Gerghiev Festival (Nizozemska), The Lapland Festival (Finska), Festival Valentiniano (Italija), Sydney International Piano Competition and Festival (Australija). Dva
puta proglašena je najboljim mladim glazbenikom u Hrvatskoj te osvaja nagradu
Zagrebačke filharmonije (1993.) i Hrvatske glazbene mladeži (1998.). Godine
2000. osvaja nagrade tvrtke Bösendorfer
u Beču i Natjecanja Okiden u Japanu
te prve nagrade na natjecanjima J. Brahms
u Austriji i M. Masin u Italiji.
Sljedeće 2001. dobitnica je prve nagrade na natjecanju D. Mackenzie u New Yorku i tvrtke Kawai na festivalu YAMPF u SAD. Prvi od tri nosača zvuka koje je do
sad objavila (Schumann, Ravel, Skrjabin) nagrađen je s dvije hrvatske
diskografske nagrade “Porin”. Kritike S
Beethovenovim je Bagatelama pokazala stanoviti povratak jednostavnosti izraza u
maloj formi punoj kontrasta, filigranski pristup detalju, izrazitu sklonost liričnosti.
Taj ženski princip nije dakako slabost već stav u kojem ponajbolje razvija
tonsku paletu, a ujedno će i nesvakidašnju izdržljivost i srčanost pokazati
u brzacima posljednjeg stavka Sonate Prokofjeva. |