Kliknite na vijest da biste pročitali opširniji tekst

 

 

 


Koncert posvećen uspomeni na Svetog Oca
Papu Ivana Pavla II

  MIR VAMA 

HRVATSKI BAROKNI ANSAMBL

HNK Split, 09. 04. 2005. u 20.00h

Umjetničko vodstvo
LAURA VADJON

 Sastav 

Ivana Kladarin - sopran
Alen Ruško - bas
Krešimir Fabijanić - trublja
Zoltan Hornyansky - oboa
Laura Vadjon - violina
Iva Tovunac - violina
Aleksandar Jakopanec - viola
Krešimir Lazar - violončelo
Krešimir Has - čembalo

 Program 

G. PH. TELEMANN
Koncertna sonata za trublju, gudače i basso continuo u D-duru
Spirituoso - Allegro
Largo
Vivace

G. F. HAENDEL
Trio sonata op. 2, br. 2 za 2 violine i basso continuo
Andante
Allegro
Largo
Allegro

J. S. BACH
Kantata "Der Friede sei mit dir",  BWV 158
za bas, sopran, obou, violinu i basso continuo
Recitativo: "Der Friede sei mit dir"
Aria mit Choral: "Welt, ade! Ich bin dein müde"
Recitativo i Aria; "Nun, Herr, regiere meinen Sinn"
Choral: "Hier ist das rechte Osterlamm"

* * * * *

H. T. ALBINONI
Concerto in F, op. 7. br. 9. za obou, gudače i basso continuo
Allegro
Adagio
Allegro

J. J. FUX
Kantata: "Plaudite sonat tuba" za sopran, trublju, gudače i basso continuo
Allegro: "Plauditesonat tuba"
Recitativo - Adagio
Allegro
Aria - Allegro assai
Recitativo: "Mortales vicit Leo de tribu Juda"
Aria: O pecator grande...
Alleluia - Allegro assai


  HRVATSKI BAROKNI ANSAMBL   utemeljili su 1999. godine istaknuti hrvatski umjetnici Saša Britvić i Mario Penzar. Ansambl kojeg čine afirmirani instrumentalni (L. Vadjon, D. Bošnjak, B. Mihanović, K. Lazar, K. Has, P. Mašić i drugi) i vokalni solisti (I. Kladarin, T. Felbinger, L. Horvat Dunjko, R. Pokupić) kao i komorni zbor, svoju je kreativnu stvaralačku energiju usmjerio na povijesno vjernu interpretaciju instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbe 17. i 18. stoljeća.

Uz stalne koncertne cikluse od po šest koncerata u Hrvatskom glazbenom zavodu s tematski jasno osmišljenim programima hrvatske i inozemne barokne produkcije, redoviti su gosti brojnih domaćih festivala kao što su Varaždinske barokne večeri, Glazbene večeri u sv. Donatu, Pasionska baština, Histria festival, Dani orgulja u Istri, Koncerti u Eufrazijani, Rovinjsko glazbeno ljeto, Paško ljeto i drugi, a s izuzetnim uspjehom nastupaju i na Festivalu duhovne glazbe srednjoeuropskih zemalja u Rimu s djelima hrvatskih skladatelja 17. stoljeća, te na festivalu Uskrs u Mostaru.

Zbog iznimno stručnih, stilski čistih i virtuoznih interpretacija, glazbena ih kritika kao i publika svrstavaju u sam vrh hrvatske glazbene reprodukcije.

Objavili su compact disc Cecchini & Co sa trio sonatama hrvatskih i talijanskih skladatelja za nakladničku kuću Sveta glazba (2002.).

  LAURA VADJON    diplomirala je i magistrirala na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (prof. Fabris i prof. Dešpalj Begović). Česti nastupi u zemlji i inozemstvu ukazuju već tijekom studija na zavidne solističke predispozicije mlade zagrebačke violinistice.Dobitnica je stipendije Sveučilišta u Zagrebu, Rektorove nagrade, nagrade Hrvatskog glazbenog zavoda (1993.), Hrvatskog društva skladatelja (1995.), Fonda Stjepan Šulek (1996.) i nagrade Društva sveučilišnih nastavnika (1998.) Uz studij usavršavala se na brojnim seminarima kod poznatih violinskih pedagoga (Neamann, Čugajeva, Schwarzberg, Fedotov, Grumlikova, Straus, Frischenschlager).

Kao solistica Laura Vadjon nastupala je s brojnim orkestrima i komornim sastavima. Stalan je gost mnogih festivala u zemlji i inozemstvu, a najviše je koncerata održala s gitaristicom Romanom Matanovac. Izrazitu sklonost komornom muziciranju njeguje posebno na seminarima Strings only! gdje je i nastao gudački trio Vadjon - Pustički - Lazar. Usku suradnju na području baroknog repertoara ostvaruje s orguljašem i čembalistom Mariom Penzarom.

Od 1997. do 2002. bila je članica Zagrebačkih solista koji su  joj često povjeravali solističke dionice koncerata za violinu. CD Četiri godišnja doba osvojio je  2002. godine  nagradu Porin za najbolju interpretaciju.

Od 1995. Laura Vadjon svira baroknu violinu u ansamblu Vox Antiqua i Grenzuberschreitendes Trio-Quartett, te usavršava autentičnost izvođenja i interpretacije s vrhunskim baroknim violinistima (Mitchell, Shuljakovskiy, Moonen, Mackintosh). Koncertni je majstor i solo violina Hrvatskog baroknog ansambla (HRBA) od njegovog osnutka 1999. godine.

Osim u Hrvatskoj koncertirala je u Italiji, Francuskoj, Grčkoj, Austriji, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Španjolskoj, Turskoj, Belgiji,  Rusiji i Japanu. Snima za Hrvatski radio i televiziju.

2001. i 2002. je kao gost predavač u majstorskoj radionici Giovanni Battista Boni da Cortona (Toscana) sudjelovala u realizaciji nastave predmeta basso continuo, uz orguljaša Christophera Stembridgea i čembalisticu Ellu  Sevskayu.

Docentica je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu gdje predaje komornu glazbu (razdoblja baroka i klasike), s autentičnim pristupom načinu izvođenja.


IZ KRITIKA

"Hrvatski barokni ansambl zaslužuje pozornost kao sastav jasnih smjernica i profesionalnih kriterija djelovanje kojega bi moglo osjetno pridonijeti kvaliteti zagrebačkog glazbenog života."
Bosiljka Peric-Kempf, Novi list, 25. 01. 2000.

"Na kraju koncertne sezone slobodno možemo reći da je "Hrvatski barokni ansambl" najveći ovogodišnji domaći glazbeni doseg. Osnivači Mario Penzar i Saša Britvić stvorili su ansambl koji se razvio u suvereno izvodačko tijelo sastavljeno uglavnom od mladih pjevača i svirača."
Alenka Bobinsky, Jutarnji list, 21. i 22. 06. 2000.

"Hrvatski barokni ansambl iz koncerta u koncert privlači sve više publike. To nije činjenica koja bi trebala čuditi: voditelji i osnivači tog ansambla, dirigent Saša Britvić i orguljaš/čembalist/svirač na portativu Mario Penzar već su odavna poznati glazbenoj publici kao sjajni glazbenici i entuzijasti spremni na svakojake pothvate te se našoj sredini mogu pohvaliti čak i kultnim statusom i neupitnom karizmom. [...] Mladi muzičari okupljeni u Hrvatskom baroknom ansamblu definitivno su snage koje nam pružaju pogled u bolju budućnost. Nadamo se da će se uz nužno potrebnu financijsku potporu i dalje razvijati smjerom kojim su odlučno krenuli: [...]
Hrvatska bi napokon mogla imati ansambl svjetskog nivoa."
Alenka Bobinsky, Jutarnji list, 15. 03. 2000.