U povodu Dana HNK Split

  NAGRADA HNK SPLIT ZA  SEZONU 2004/05 

HNK Split, petak, 06. svibnja 2005. u 10.30h

Dana 6. svibnja 2005. godine Hrvatsko narodno kazalište Split obilježava 112 godina od svečanog otvorenja kazališne zgrade. Taj datum osobito je značajan za kulturu našega grada, regije i države. U spomen na taj dan HNK Split donio je 2003. godine odluku o ustanovljenju  nagrada za najbolja umjetnička ostvarenja i proglasio 6. svibnja DANOM HRVATSKOG NARODNOG KAZALIŠTA U SPLITU.

Nagrade nose imena znamenitih umjetnika koji su svojim radom i životom bili vezani uz Split i splitsko kazalište i dodjeljuju se za ostvarenja u protekloj kazališnoj sezoni i ukupan doprinos našem Kazalištu.

Nagrada IVO TIJARDOVIĆ, nosi ime splitskog skladatelja, začetnika glazbenog i općenito kazališnog života Splita, a dodjeljuje se za najbolje umjetničko ostvarenje u bilo kojem kazališnom žanru i svekoliki rad i doprinos u HNK Split.

Nagrada ANTE MARUŠIĆ, nosi ime prvaka Opere HNK Split, znamenitog baritona, a dodjeljuje se za najbolje umjetničko ostvarenje u Operi HNK Split.

Nagrada MARKO FOTEZ, nosi ime velikog kazališnog redatelja i teoretičara koji je bio ravnatelj Drame HNK Split, a dodjeljuje se za najbolje umjetničko ostvarenje u Drami HNK Split.

Nagrada ANA ROJE, nosi ime čuvene splitske balerine, koreografkinje i baletne pedagoginje, a dodjeljuje se za najbolje umjetničko ostvarenje u Baletu HNK Split.

Nagrada RUDOLF BUNK, nosi ime velikog njemačkog i hrvatskog slikara i scenografa koji je dva desetljeća bio scenograf splitskog kazališta, a dodjeljuje se za najbolju kostimografiju, scenografiju i dizajn u HNK Split.

Nagrade dodjeljuje STRUČNO POVJERENSTVO Hrvatskog narodnog kazališta Split, tijelo koje imenuje intendant HNK Split, a sastoji se od sedam članova iz reda uglednih kulturnih i umjetničkih djelatnika od kojih su troje djelatnici Kazališta.
Povjerenstvo za ovogodišnje nagrade radilo je u sastavu:
Kažimir Hraste, akademski kipar iz Splita
Branka Brekalo, povjesničar umjetnosti i novinar splitskog HRT-a
Josip Prijić, profesor iz Splita, predsjednik Povjerenstva
Frane Galzina, predsjednik Udruge pokrovitelja HNk u Splitu
Hari Zlodre, ravnatelj Opere HNK u Splitu
Almira Osamnović, ravnateljica Baleta HNK u Splitu
Elvis Bošnjak, ravnatelj Drame HNK u Splitu

A DOBITNICI  NAGRADA ZA SEZONU 2004/05 SU...

IZ OBRAZLOŽENJA

Ratomiru Kliškiću, opernom prvaku, Stručno povjerenstvo odlučilo je dodijeliti nagradu IVO TIJARDOVIĆ za umjetnička ostvarenja i dugogodišnji umjetnički rad i doprinos Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu,

Proslavljeni Ratomir Kliškić, već tri desetljeća operni prvak, markantna je umjetnička osobnost u hrvatskom kazalištu. U Splitu je slijednik velikih opernih pjevača baritona: Ante Marušića, Frane Lovrića i Duška Kukovca. Bogatu umjetničku karijeru započeo je u svom Gradu i svom Kazalištu u Splitu, gdje je ostvario najveće umjetničke rezultate, ali je snagom talenta ubrzo osvojio sve hrvatske pozornice i snažno obilježio vrijeme u kojemu djeluje. Čest je gost inozemnih pozornica. Unatoč brojnim pozivima uglednih opernih kuća ostao je vjeran svojoj vlastitoj sredini. Njegov umjetnički put, ali i život u cjelini, kao da je obilježila naslovna uloga Zrinjskog s kojom je debitirao 1974. u istoimenoj operi, izvodeći je nebrojeno puta na kazališnim daskama i u brojnim drugim prigodama. To međutim, nije ograničilo Ratin umjetnički razvoj, jer je svoj fah belcanto repertoara nenadmašno izvodio u brojnim ulogama najzahtjevnijih svjetskih i hrvatskih opernih djela. Ističe se izvedbama i interpretacijom ponajprije Verdijevih likova: Renato u Krabuljnom plesu, markiz Posa u Don Carlosu, grof Luna u Trubaduru, Germont u Traviati, potom naslovnih uloga u Rigolettu i Falstaffu kojima potvrđuje i svoj komičarski dar. Glumačko  umijeće otkriva i u likovima Mlinara Sime u Eri s onoga svijeta Jakova Gotovca i Tome Sale u Tijardovićevom Spl'iskom akvarelu. Iako najznačajniji, Verdi nije ostao jedinim autorom čija je djela Kliškić izvodio; tu su još i Rossini, Čajkovski i Giordano. Belcanto repertoar domaćih i svjetskih autora bit će zapamćen po izvedbama Ratomira Kliškića.

Ratomir Kliškić snažno je obilježio desetljeća Opere HNK u Splitu. S velikom zahvalnošću dodjeljuje mu se Nagrada IVO TIJARDOVIĆ, najveća nagrada za umjetnička ostvarenja i doprinos našemu Kazalištu, i hrvatskom glumištu.

Ivici Čikešu, opernom prvaku HNK u Splitu Stručno povjerenstvo dodjeljuje nagradu ANTE MARUŠIĆ za najbolje umjetničko ostvarenje u Operi u sezoni 2004/2005.

Raskošan bas prelijepe baršunaste boje i iznimnih glasovnih mogućnosti Ivice Čikeša u proteklom je razdoblju, svojim ulogama obogatio izvedbe Splitske opere. Nastupima na Splitskom ljetu dao je najbolje interpretacije Zaccarije u Nabuccu, Ramfisa u Aidi, a vrhunac je predstavljao Oroveso u Bellinijevoj Normi. Nije pretjerano reći da je bio najbolji izvođač u čitavom repertoaru Ljeta, iako su u predstavama sudjelovala i velika svjetska imena. U sezoni ponovo potvrđuje svoj talent pjevajući Waltera u Luisi Miller. Splitski bas, nastupajući na ostalim hrvatskim pozornicama uvijek postiže velike uspjehe uz izvrsne stručne kritike. Ansambl Splitske opere potiče na uzlet darujući iznimna umjetnička postignuća, pa smo uvjereni da ćemo u njegovim majstorskim kreacijama uživati i ubuduće.

Albini Rahmatullini, prvakinji Baleta HNK u Splitu Stručno povjerenstvo dodijelilo je nagradu ANA ROJE za umjetnički i pedagoški rad u Baletu za sezonu 2004./2005.

Od angažmana 1993. u Splitu, Albina ostvaruje brojne uloge klasičnog i suvremenog plesnog izraza s velikom lakoćom i uz vidno zadovoljstvo plesanja. U protekloj sezoni upečatljivo donosi lik Matilde Wesendonck, koja je inspirirala Wagnera za stvaranje Tristana i Izolde. Milko Šparemblek je na Wagnerove Pjesme Matilde postavio Plesove Erosa na 50. Splitskom ljetu. S posebnom lakoćom  i vedrinom Albina pleše nestašnu Quitri u Minkusovom Don Quijoteu. Posebno treba istaknuti njezinu igru u reprizama Ščelkunčika, kao i u ostalim repriznim izvedbama baletnih predstava iz ranijih sezona. Pored svog umjetničkog angažmana, Albina je našla vremena i ljubavi da svoje plesno umijeće prenese na mlade naraštaje Baletnog studija HNK u Splitu, što je njoj, kako sama Albina ističe, poticaj da radi više i bolje.

Trpimiru Jurkiću glumcu Drame HNK u Splitu Stručno povjerenstvo dodijelilo je nagradu MARKO FOTEZ za najbolje umjetničko ostvarenje i rad u Drami HNK u Splitu, u sezoni 2004./2005.

U protekloj godini dramski repertoar splitskoga HNK obilježili su nastupi Trpimira Jurkića u premijernim i repriznim predstavama. Na jubilarnom 50. Splitskom ljetu nenametljivo i toplo ostvaruje ulogu Liječnika u Marquezovom Pukovniku nema tko pisati. U predstavi Mjesec Alabame, prema glazbi Weilla i songovima Brechta, Trpimir Jurkić izvrsno interpretira lik Mackiea - Noža. U repriznim predstavama Oluja, Nosi nas Rijeka i Otok svetoga Ciprijana, iznova potvrđuje svoje velike glumačke mogućnosti. Njegov osebujan glumački talent došao je do izražaja u predstavi Revizor gdje ulogom Hlestakova dokazuje da raspolaže nizom izvrsnih glumačkih nijansi nužnih za dobru komediju. Promišljeno i umjetnički maštovito Trpimir Jurkić gradi svoj prepoznatljivi scenski svijet koji ostavlja traga u svima koji pristanu na čaroliju sudjelovanja u kazalištu.

Zoranu Mihanoviću Stručno povjerenstvo HNK u Splitu dodjeljuje nagradu RUDOLF BUNK za najbolje kostimografsko, scenografsko i dizajnersko ostvarenje u sezoni 2004/2005.

I u protekloj sezoni, kao i do tada, iz predstave u predstavu, Zoran Mihanović je, svojim odavno prepoznatljivim rukopisom, ostvarivao neponovljivu scensku čaroliju. Prividno jednostavnim i minimalističkim, ali visoko estetiziranim, snažnim i dojmljivim, te nadasve funkcionalnim svjetlosnim rješenjima oživio je: svijet antičke Antigone, turobnu škotsku atmosferu u kojoj se događa drama Lucie i Edgarda, sumorni svijet Pukovnika kojemu nema tko pisati, veselu atmosferu mediteranskog ozračja u Splitskoj Kvatrologiji, komične dogodovštine lažnog Revizora, nijansirano i elegantno pratio ljubavnu tragediju Luise Miller, i konačno, u posljednjoj predstavi u ovoj sezoni, pomogao je u razotkrivanju Diderotovog razbludnog Libertinca. Svoj raskošni talent Mihanović je, osim svom kazalištu, poklonio i drugim hrvatskim i inozemnim kazalištima, a nagrada MARUL na upravo završenim 15. Marulićevim danima, za čudesno oživljene prostore Dioklecijanovih podruma bila je gotovo očekivana.