marulic

Narodno pozorište Sarajevo
Miroslav Krleža
KRALJEVO
Redatelj:
Gradimir Gojer

21 petak 
20.00h - HNK u Splitu
Trajanje: 80 minuta bez stanke
Premijera:
Mostar, 05. 05. 2005 / Sarajevo, 14. 05. 2005.

Režija: Gradimir Gojer / Scena i kostim: Zehra Kreho / Glazba: Đelo Jusić / Koreografija i scenski pokret: Miljenko Vikić / Jezični savjetnik: Suzana Nikolić / Asistent redatelja: Gordan Simić / Asistent scenografa: Davor Bevanda / Asistent kostimografa: Amra Đinalija / Asistent koreografa: Bahrija Bihorac / Glazbeni suradnik: Miroslav Vuletić / Inspicijent: Mustafa Zrnić / Šaptačica: Esmeralda Abdijević

Igraju:
Janez: Izudin Bajrović
Herkules: Ermin Sijamija
Ančica: Mediha Musliović
Štijef: Mirvad Kurić
Madam: Nisveta Omerbašić
Hajnal: Hasija Borić
Margit: Ejla Bavčić
Stela: Emina Muftić
Lola: Sanela Pepeljak
Krčmarica i gospođa: Irena Mulamuhić
Kumek Šestinčan: Tahir Nikšić
Dacar: Zoran Bečić
Gazda Japica: Vladimir Jokanović
Kožar, Židov, Mladić revolucionar: Vučen Bijelac
Sajamski Čičerone: Alen Muratović
Staro Ture: Sead Bejtović
Purgar, malograđanin: Mirza Tanović
Bogalj: Dušan Bugarin
Slijepac: Mišo Mrvaljević
Djevojka: Suada Ahmetašević
Gost: Alija Aljović
Planetarice: Amina Begović, Suada Basarić
Purgarske gospe: Nela Đenisijević, Alena Đebo
Ciganka: Samra Mlinar
Kavanska Gospoda: Ahmed Duvnjak, Velimir Vojinović
Kobasičar: Mujo Redžepović
Predvodnik skupine crnih pasa: Adrian Scrimint
Čistač: Vezir Babajić

Orkestri: Miroslav Vuletić, Elvir Solak, Asim Kreso, Džemal Imamović, Malik Dubravić, Eldin Huseinbegović, Mario Katavić

Članovi ansambla baleta Narodnog pozorišta: Adrian Scrimint, Adnan Đindo, Jasenko Matković, Marcel Munteanu, Goran Staniškovski

Mesari, Hor mrtvaca, Hor pasa, Mađioničari, Gosti kavanski: Slobodan Žigić, Muhamed Jamaković, Narcis Šehović, Sandro Šehović, Reuf Muftić, Asad Bahtijarević


   Balkanska apokalipsa 


Drugi naslov ovog komada, da ga Krleža piše danas, mogao bi biti
"balkanska apokalipsa"

"U optici Gradimira Gojera prevladava poetski odnos prema suštini Krležine Legende. Gojer ne dopisuje tekstove, ali ih kolažira, upravo onako kako vrsni poznavaoci Krležina djela savjetuju... A savjetuju da se u slučaju Legendi ne radi o strogo okamenjenim kanonskim cjelinama, već o poetskom materijalu na osnovi kojega se prave teatarske cjeline. Ova predstava je mišljena iz bića poetske suštine Miroslava Krleže, ali uz duboku vjeru u moć glumca kao vrhunski princip suvremenog, ali i teatra u svim vremenima. Sintetizam ove predstave čini njena snažna likovnost, glumačka energija i briljantan tekst kome godine nisu oduzimale, nego dodavale na vrijednosti." (Zehra Kreho, dramaturg)