|
|
NAGRADE HNK SPLIT
U povodu Dana Hrvatskog narodnog
kazališta Split u ponedjeljak 5. svibnja u Foyeru Kazališta bit će svečano
dodijeljene nagrade HNK Split za umjetnička ostvarenja i doprinos HNK Split.
Dan HNK Split obilježava se od 2002. u spomen na 6. svibnja 1893. kada je
svečano otvorena nova kazališna zgrada na današnjem Trgu Gaje Bulata. U sklopu
Dana HNK Split dodjeljuju se i nagrade nazvane po velikim umjetnicima koji su
svojim radom i životom bili vezani za splitski teatar. Nagrade se dodjeljuju
bijenalno. Stručno povjerenstvo odlučilo je da su za proteklo dvogodišnje
razdoblje nagrade zavrijedili:
• Borisu Dvorniku, posthumno
će dobiti nagradu Ivo Tijardović za umjetnička ostvarenja i ukupan
doprinos Hrvatskom narodnom kazalištu Split
Obrazloženje:
Kako je moguće opisati i kako je moguće dokazati iznimnu snagu glumačkog
talenta Borisa Dvornika? U čemu je tajna široke popularnosti tog glumca, njegove
omiljenosti, priznatosti i činjenice da s njim publika se rado smije, ali i
plače? Što je to što Dvornik širi oko sebe da je toliko «zarazno», jedinstveno,
te ujedno tipično i posebno?
Prvo, tako što dolazi do publike, što ruši rampu i gradi most između lica koja
igra Boris Dvornik i gledateljstva je – prirodnošću. Boris Dvornik tip je
glumaca koji «prave» rolu, koji tehnički izrađuju detalje koje onda komponiraju
u cjelinu, koji se preobražavaju. On je glumac koji traga za dušom lika kojeg
tumači, za njegovom logikom i srcem, traga za životnošću koja mu je kao osobi
poznata i bliska. U susretu svoje privatnosti i privatnosti lica počinje njegov
put u gradnji lika. Tamo gdje se te dvije privatnosti ne mogu sresti, Dvornik
odbija igrati. Odbija kazalište «pravljenja» jer u tom kazalištu pretanka je
granica iluzije i laži. Boris Dvornik je glumac i teatarski stvaralac koji voli,
vjeruje i radi u kazalištu – koji gaji iluziju koja se napaja životom i životnim
sokovima. U njoj se može maštati široko, izvan kanona i koncepata, a u dosluhu
sa instiktom i zadovoljstvom igre. Radi svega toga, ali i iz toga, Dvornik od
scene pravi svoj prirodni životni prostor. On se njom kreće, osvaja je, na njoj
se ponaša i na njoj govori kao da je zaista njegov životni prostor. Ali – čiji,
da li lica koje igra ili njegov osobno? Ta granica je tanka i gotovo nevidljiva
kad se gleda Boris Dvornik. To je on, ali i Dujam Špurijam, to je on, ali i
Paron Furte, Bartul Mirisnić, otac Salvatti, Bokčilo, Mate Bukarica, Nine, Roko,
kapetan Lovre, Martinović, Osip, šjor Pjero. Svakog lika od navedenih možemo se
sjetiti pojedinačno i nijednog ne možemo zamijeniti nekim drugim, jer im je
Dvornik udahnuo baš ono što njima kao dramskim osobama i ljudima pripada, a što
Dvornik kao glumac i čovjek razumije i osjeća. Zato osjećamo da ta lica u
interpretaciji Borisa Dvornika dišu, žive, osjećaju, vole i parate preko scene i
scenskog vremena, pa nije rijetko da se Dvorniku publika privatno obraća imenima
njegovih lica.
No, osim umijeća stvaranja prirodnosti Boris Dvornik je glumac velike osobnosti.
U svim svojim predstavama, filmovima i televizijskim serijama, u svim svojim
licima on je uvijek – on. To je zato jer Dvornik je karizmatična osoba. Ta
karizma sjaji, zanosi i vodi kad je na sceni, ali i kad je pored vas.
Kombinacija topline i autoritativnosti, humora i nježnosti, jakosti i blagosti
zrcali se u njegovim licima, jer je to sam Boris. Zato, kad se govori o
stvaralaštvu Borisa Dvornika govori se ujedno i o njemu osobno, njegovom
humanizmu, osjećaju za društvenu i pojedinačnu pravednost, sluhu za problem
čovjeka i kolektiva.
I napokon, može se reći da Dvornikov talent simbolizira sagledavanje tajni
života smijehom. Publika voli i uživa gledati Dvornika, jer zna da će se smijati
i kad joj nije do smijeha, kao i onda kada nije do smijeha ni njemu kao liku u
predstavi. Dvornik je istančani poznavatelj upotrebe komičnog na sceni i zato
izvanredan improvizator. On smiješno ne pravi, nego navodi sve da do smijeha
dođe. Naime, Dvornik nikad na sceni, tj. njegova lica, nisu smiješna. Njima se
događa humor i ona to shvaćaju i upotrebljavaju kao komentar života i sebe u tom
životu. Zbog takvog osjećanja smiješnog, Boris Dvornik nije ograničen u
dijapazonu komičnog i u njegovom razvoju. Njegova lica lako upijaju u sebe i
tugu, i zapitanost, i dramu, i prerastaju u više od zabavnog komentara ili
ukrasa. Postaju velika kao život i kao teatar, postaju umjetnost glume Borisa
Dvornika.
• Valentina Fijačko za
umjetnička ostvarenja u operi u protekle dvije sezone dobit će nagradu Ante
Marušić
Obrazloženje:
Od početka svojega angažmana u splitskom HNK, sopranistica Valentina Fijačko
ostvaruje zapažene glazbeno-scenske kreacije plijeneći pozornost slušateljstva
svojim gipkim i izražajnim glasom, profinjenom muzikalnošću te bogatstvom
detalja gestike koja njezinim likovima podaruje dostatnu toplinu i uvjerljivost.
Umjetnica nježnog temperamenta i golemog pjevačkog i glumačkog potencijala, u
svojim je složenim i opsežnim ulogama u protekloj i tekućoj kazališnoj sezoni
pronašla sklad i mjeru, potvrđujući zavidnu razinu svojega vokalnog umijeća i
interpretativne zrelosti. S istančanim osjećajem za baršunastu gipkost
Puccinijeve melodije, predstavila se kao Mimi u operi La Boheme, a nesumnjivo
kreativne uloge ostvarila je i kao Adina u Donizettijevu Ljubavnom napitku, kao
Đula u Gotovčevom Eri i Jelena u Zajčevu Zrinjskom. Izričajno zanosno, dinamički
iznijansirano muziciranje Valentine Fijačko doživjeli smo u i najnovijoj
premijernoj postavi Gounodova Fausta u ulozi Margarete čijem je liku njezin
svijetli, čvrsti sopran dao dramatične obrise. Obogativši svojom pojavnošću
splitsku opernu produkciju u cjelini, Valentina Fijačko promišljeno i
ekspresivno izgrađuje svoj glazbeno-scenski svijet ostavljajući trag u svima
koji ne odolijevaju čaroliji kazališnog čina. Zaželjeti je da i ubuduće uspješno
svladava stepenice uspona na putu k najvišim umjetničkim dosezima darujući nam
nove užitke u punini svojih proživljenih, maštovitih interpretacija.
• Za umjetnička ostvarenja u drami
nagradu Marko Fotez dobit će Dijana Vidušin
Obrazloženje:
Tijekom protekle dvije kazališne sezone Dijana Vidušin svakom je novom ulogom
iznenadila svježinom kreacija i prirodnom lakoćom ostvarenja razlika između
ženskih likova i karaktera u povjerenim joj glumačkim zadacima. Njezina osobna
samozatajnost i glumačka suptilnost možda su i razlogom prešućivanja činjenice
da je u ovom razdoblju bila najzaposlenija glumica našega dramskog ansambla.
No, više od broja odigranih premijera i repriznih izvedaba govore njezine uloge:
upečatljivo dramska Sonja u „Ujaku Vanji“, prigušene, krhke i ranjive
emocionalnosti s jedne strane, a s druge Gruba u Držićevu „Skupu“, kao
samosvjesna renesansna mlada žena oslobođene senzualnosti u izrazito komičkom
prosedeu. Prva od ovih uloga, ostvarena početkom prošle, a druga koncem ove
kazališne sezone, dokaz su Dijaninog glumačkog sazrijevanja u vremenskom i
kreativnom rasponu unutar kojeg je neospornim talentom i marljivošću sebi,
kolegama i publici nenametljivo otkrivala i nudila bogatstvo i ljepotu svojeg
unutarnjeg svijeta u potpunom skladu zadane literarne forme s punokrvnim
glumačkim izričajem.
Unutar ovoga stvaralačkog raspona pamtimo njezinu Jelu u drami Nine Mitrović
„Kad se mi mrtvi pokoljemo“, kao mladu ženu s dubokim traumama izazvanima
osobnim gubitkom u ratnom razaranju, zatim beskrupuloznu Terezu u „Modernim
vremenima“ Alessandra Trigone koja makijavelizmu suvremenog poslovnog svijeta
dodaje i seksualnost kao moćno oružje u uspinjanju na društvenoj ljestvici, a
posebice služavku Mary u Ionescovoj „Ćelavoj pjevačici“. Njezina Mary je
istodobno mitski lijepa i mitski zastrašujuća, izdignuta do metafore potrage za
iskrenošću i strasti u svijetu lišenom svakoga smisla.
Bilo bi nepravedno izostaviti i Dijanine uloge Aricije u Racineovoj „Fedri“ i
Marte di Spelta u „Velikoj magiji“ Eduarda de Filippa. Svaka od ovih dviju
mladih žena u njezinu tumačenju zrače tananom ustreptalošću duša sputanih u
okvire društvenih strogosti, no opet svaka svojim načinom i zrelošću koja
svjedoči punu glumačku osviještenost.
Govoreći o glumi Dijane Vidušin, očito govorimo o nadarenoj i vrijednoj glumici
čije pravo vrijeme tek dolazi, no i o jednoj od najboljih hrvatskih glumica
svoje generacije čija osebujnost umjetničkog karaktera i ljepota ostvarenih
uloga na pozornici HNK Split zavrjeđuju našu pohvalu i nagradu.
• Nagradu Ana Roje za
umjetnička ostvarenja u Baletu dobit će Ajdar Valejev.
Obrazloženje:
Povjerenstvo za dodjelu nagrada jednoglasno je odlučilo da Nagradu "Ana
Roje" dodijeli novom baletnom prvaku Baleta HNK Split, gospodinu Aydaru Valeevu,
za njegova plesna ostvarenja u protekle dvije sezone.
Od svog prvog nastupa na splitskoj sceni, 17. veljače 2006. Ajdar Valejev, kao
Dvorska luda u «Labuđem jezeru» osvaja publiku i kompletnu kritiku. On je bio
nestašan, elastičan i tehnički siguran. Unosio je živost, temperament i tempo u
konvenciju dvorskog ophođenja, kako uostalom i dolikuje Ludi. U predstavi je
imao najteže koreografske zadatke i predstavio se kao solist na kojemu splitski
balet može graditi svoj repertoar.
Slijedi naslovna uloga u baletu «Cipollino», gdje u tehnički točnoj izvedbi,
donosi i glumački, simpatični lik Kapulice.
Na 53. Splitskom ljetu pleše Mercuzija u «Romeu i Juliji». Bio je blistav u
plesu i izvrsnoj interpretaciji Romeovog prijatelja, kako u veselju i
nestašlucima, tako i u sceni umiranja.
Njegova zadnja premijera «Pulcinella» Igora Stravinskog, pokazuje neiscrpne
mogućnosti njegovog talenta, isto kao i solistička dionica u baletu «Shpiel es»,
gdje čistoćom svoga plesa oduševljava publiku.
• Nagrada Rudolf Bunk pripada
Dinki Jeričević za scenografska umjetnička ostvarenja.
Obrazloženje:
U protekle dvije sezone, kao i do tada, iz predstave u predstavu, Dinka
Jeričević prepoznatljivim rukopisom ostvaruje neponovljivu scensku čaroliju. U
sjajnoj produkcijskoj ukupnosti Gounodove opere „Faust“, scenografija Dinke
Jeričević podcrtala je dramu ljudske slabosti u dodiru s vječnim i božanskim.
Njezina metalna rešetkasta kuglasta instalacija postavljena u središtu pozornice
izvrsno je komunicirala s turobnom pričom, video ulomcima i svjetlosnim
efektima, ostavljajući prostora pjevačima i scenskoj igri. Jednostavno,
minimalističko, simbolički slojevito rješenje može ponuditi samo odličan
poznavatelj kazališne umjetnosti kao što je Dinka Jeričević. I Dinkina vjetrom
potpomognuta scenografija za balet „Romeo i Julija“ na mitskom Peristilu
znalački je promišljena intervencija u bezvremeni prostor tek s naznakama mjesta
događanja. Rad na kazališnom projektu vježba je tolerancije i zajedničkog rada.
Scenografija Dinke Jeričević svjedoči uvažavanje autorskog tima i svih segmenata
kazališne igre. Njezin rad je prepoznatljiv, a nenametljiv, što krasi tek
malobrojne, dragocjene autore u vremenu jeftinih senzacija. Faustovskoj dilemi
mogu odoljeti tek najbolji, meštri od zanata, iskustva i ljubavi prema poslu
koji potpisuju imenom. Među njima je Dinka Jeričević.
• Iznimno ove godine posebna nagrada
će se posthumno, za doprinos Kazalištu i kazališnoj umjetnosti, dodijeliti
Anatoliju Kudrjavcevu.
Obrazloženje:
Dr. Anatolij Kudrjavcev trajno je prisutan u kulturnom životu Splita i Hrvatske.
Njegove kazališne kritike spadaju u red najvećih prosudbenih i analitičkih
pristupa kazališnom činu. Pišući o predstavama našega kazališta, postao je
neodvojivim dijelom stvaralačkog procesa splitskih i gostujućih umjetnika,
savjest i alter ego svih njihovih umjetničkih napora te zaštitni znak
angažiranog i nepristranog pisanja o kulturi. Kudrjavcev je i kroničar grada
koji u svojim kronikama iskazuje beskrajnu toplinu i ljubav prema svom gradu.
Temeljito ulazi pod njegovu kožu u tijesne kale, konobe i šufite, na rivu, pjacu,
kupališta. Pišući o Splitu sačuvao je dragocjeni dio vremena i prostora koje je
nepovratno prošlo ili zanemareno, i ostalo je zabilježeno jedino u njegovim
djelima.
I kao kritičar i kao književnik i kroničar, dobitnik je brojnih značajnih
priznanja za svoje radove.
Stručno povjerenstvo ove je godine
radilo u sastavu: prof. Joško Prijić (predsjednik Povjerenstva),
Zvonimir Mihanović, Ivana Tomić Ferić, Branka Brekalo i
Goran Golovko.
Svečanost dodjele održat će se 5.
svibnja u Foyeru Hrvatskog narodnog kazališta Split s početkom u 10 sati.
|
