Nakon što se jedanaestogodišnjaci Bruno i Ferdinand potuku u parku, pri čemu Ferdinand Brunu štapom izbije dva zuba, roditelji oba dječaka – odvjetnik, savjetnica za kulturnu baštinu, veletrgovac i autotžrica knjige o Darfuru - sastaju se da mirno i civilizirano rasprave i razriješe problem. Kako večer odmiče, postepeno na vidjelo izlaze brojne nesuglasice. Ono što je u početku bio uljuđeno i ljubazno građansko druženje postaje poprište iracionalnog sukobljavanja  – i završava u potpunom kaosu.

To je siže drame Bog masakra suvremene francuske dramatičarke, novelistice i glumice Yasmine Reze najpoznatije upravo po svojim kratkim, satiričkim dramama koje se bave tjeskobama suvremene srednje klase. Rezine drame izvode se u brojnim kazalištima širom svijeta, a nagrađivane su najuglednijim francuskim i svjetskim kazališnim nagradama kao što su primjerice francuska nagrada Moliere (koju je dobila čak tri puta), te britanska Laurence Olivier. Unatoč na prvi pogled morbidnom naslovu, drama je ironijska komedija koja govori o relativnosti pojma žrtve i krivca i o tome je li disfunkcionalna obitelj izlika ili uzrok dječjoj, a potom i odrasloj agresiji. Ili, tko je na gori i nasilniji – problematična djeca ili njihovi civilizirani roditelji.

Bog masakra objavljen je 2006. a praizvedba se zbila 2007. u Schauspielhaus u Zürichu i ta je produkcija, u režiji Jürgena Goscha dobila kazališnu nagradu Nestroy kao najbolja predstava sezone na njemačkom govornom području. Odmah nakon te izvedbe, komad je postavljen u ljubljanskom Slovenskom narodnom gledališču u režiji Janusza Kice. Tek u siječnju ove godine po prvi je put izvedena u Francuskoj, u pariškom teatru Antoine u režiji same autorice i s Isabelle Hupert u jednoj od uloga.

Yasmina Reza (rođena 1. svibnja 1959) francuska je dramska spisateljica, glumica, novelistica i scenaristica. Roditelji su joj židovskog porijekla, otac Iranac a majka Mađarica. Reza je karijeru počela kao glumica, ulogama u nekoliko novih drama, kao i u djelima Molièrea i Marivauxa. Godine 1987. napisala je Razgovore poslije pogreba (Conversations après un enterrement), koji su nagrađeni nagradom Molière, najuglednijom francuskom kazališnom nagradom kao najbolja dramu te godine. Zatim je prevela Kafkin Preobražaj za Romana Polanskog, za koji je rad zaslužila nominaciju za nagradu Molière za najbolji prijevod. Njena slijedeća drama, Početak zimskog perioda (La traversée de l'hiver) nagrađena je Moliereom za najbolju fringe produkciju, a slijedeća, Slučajni čovjek (L'homme du hasard) s uspjehom je postavljena na scene u Engleskoj, Francuskoj, Skandinaviji, Njemačkoj i New Yorku. Drama Art praizvedena je u Parizu i donijela joj još jednog Molièrea za najboljeg autora. Art je nakon toga izvođena širom svijeta i prevedena na više od 30 jezika. Londonska je produkcija dobila Laurence Olivier i Evening Standard nagrade za sezonu 1996/97. Život X 3 (Trois versions de la vie) također je postavljan u Europi, Americi i Australiji. Napisala je scenarije za filmove Vidimo se sutra s Jeanne Moreau u režiji Didiera Martinyja. U rujnu 1997. objavljuje prvi roman Hammerklavier, a slijedeći Očaj (Une Désolation) izlazi joj 2001. Njeno najnovije djelo Zora večer ili noć (L'Aube le soir ou la nuit), napisano nakon što je godinu dana pratila kampanju Nicolasa Sarkozyja, već je izazvalo senzaciju u Francuskoj. Bog masakra (Le Dieu du Carnage, 2006) njena je posljednja drama.
 

FOTOGRAFIJE ZA DOWNLOAD
(klikom na neku od malih fotografija otvara se fotografija pogodna za objavljivanje)