 |
Ljiljana
Gvozdenović |
|
|
Ljiljana Gvozdenović Ljiljana Gvozdenović provela je cijeli umjetnički vijek u baletnom ansamblu zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta, u kojemu je angažman dobila odmah po završetku baletne škole u klasi Tatjane Lucić Šarić. Kao solistica najviše se istakla u lirskom klasičnom repertoaru, a njezine najistaknutije uloge su Giselle, Jela u Đavlu u selu, Vila jorgovana u Trnoružici i niz uloga u modernim ostvarenjima Milka Šparembleka. Usavršavala se u baletnom ansamblu kijevskog Teatra opere i baleta. Dvije sezone bila je stalna gošća Baleta u Klagenfurtu. Diljem Njemačke gostovala je s Internacionalnom baletnom trupom iz Berlina.Suradnju sa splitskim HNK započela je još 1995. uvježbavajući ansambl i soliste za obnovu Giselle. Kako se pod vodstvom Milka Šparembleka i prije tog okušavala kao baletni majstor i pedagog, uskoro je i sama počela koreografirati manje baletne točke. U prosincu 1998., na poziv ravnatelja Baleta Dinka Bogdanića, u Splitu je s velikim uspjehom koreografirala svoj prvi veliki balet - Ščelkunčik. Iznenadni odlazak Dinka Bogdanića, doveo je Ljiljanu Gvozdenović na mjesto ravnateljice Baleta HNK Split, omogućivši tako i ansamblu i njoj da nakon dobrog upoznavanja nastave plodan zajednički rad. |
Postoji pozitivna energija
|
Raznolikost repertoara Za Splitsko ljeto novu baletnu premijeru koreografirat će Dinko Bogdanić. Na jesen, odnosno na početku sljedeće sezone dolazi nam mladi koreograf iz Lisabona Ismailian Gagik s modernom koreografijom, a na proljeće, nakon toga, postavila bih Bizetovu Simfoniju u C-duru i Carmen u neoklasičnom stilu, na špicama, jer želimo raznolikost u repertoaru. Naravno, Ščelkunčik ostaje na repertoaru jer ga svaka kuća mora igrati. Ne trebamo svi imati Labuđe jezero, jer je vrlo zahtjevno po broju ljudi, ali možemo imati Ščelkunčik, Romea i Juliju, Trnoružicu u smanjenom izdanju i Coppeliju kao osnovu klasike po kojemu se jedno gradsko kazalište razlikuje od nacionalnog. |
