Miroslav
Krleža
HRVATSKI
BOG MARS
U predvečerje / Hrvatski bog mars / Dnevnici
Režija:
Ozren Prohić
HNK
u Varaždinu
Premijera: 29. 04. 2003.
Trajanje: 135 min. (2 pauze)
Režija OZREN PROHIĆ / Dramatizacija OZREN PROHIĆ, LADA
MARTINAC KRALJ / Scenograf i autor video projekcije IVAN FAKTOR /
Kostimografija DORIS KRISTIĆ / Skladatelj DAVOR BOBIĆ / Scenski pokret
KSENIJA ZEC / Jezični savjetnik TOMISLAV LIPLJIN / Asistent redatelja
ZDENKO BRLEK / Asistentica kostimografije ĐURĐA JANEŠ
Igraju MARKO PRGA, LJILJANA BOGOJEVIĆ, ZVONKO ZEČEVIĆ, TOMISLAV
LIPLJIN, STOJAN MATAVULJ, IVICA PLOVANIĆ, DARKO PLOVANIĆ, JAGODA KRALJ
NOVAK, BARBARA ROCCO, ROBERT PLEMIĆ, ZDENKO BRLEK, MARIJA KRPAN, VESNA
STILINOVIĆ, SIMONA KOSTIHA, FILIP HORVAT, MARTINA CIKAČ
KAZALIŠNA SNAGA
PREZENTNOSTI
Koristeći sve aparate i recepture koje bez ostatka mogu razjasniti,
razvrstati, oplemeniti, rastaviti do atoma mnogo odvojaka, digresija,
vitica Krležine estetske i društvene obaviještenosti rijetko susretanog
intenziteta, a da bi se opravdala umjetnička harmonija erudicije i
originalne inspiracije istog, redatelj Ozren Prohić superiorno slavi
shemu kako kod kazališta imamo posla sa snagom prezentnosti. Stoga se
vrijedi osvrnuti na ovaj intrigantan spoj filma, videa (“projekcije”
autorski potpisuje Ivan Faktor) i kazališta sempliranjem dijelova teksta U
predvečerje te introspekcije Dnevnika kroz matičnu dionicu Hrvatski
bog Mars.
PRESS CLIPPING
OPLEMENITI MIT, PRONAĆI KRLEŽU
Čovjek
je konstantno u situaciji u kojoj mora birati između vlastitih uvjerenja
i stereotipa koje nude pravila društveno forsiranog pragmatizma (na
zapomaganje jednog domobrana “no ima onda boga ili ga nema...” na
videozidu se pokazuje manikirani prst koji prebire po mnoštvu blještavih
kovanica). Čovjek je stiješnjen između slobode i nužnosti jer je sučeljen
s vlastitom sviješću i kolektivnom sviješću koja se onoj prvoj
postavlja korektivom. U takvoj nivelaciji pojedinac rijetko kad izlazi kao
dobitnik, a sve što poklanjaju epohalni prevrati rađa strahove i dvojbe,
potiče vrat prema omči. Sablasnim suicidalnim krajem Prohić je Krležom,
ali i obratno, oštro demaskirao otrcanu Ciceronovu krilaticu da je
povijest svjedokinja vremena, svjetlost istine, život uspomena i učiteljica
života. Možda je nije demantirao, ali joj je mrtvom etikom parajući
krhku lupinu mozga pred kojim mračno puca ambis – okrenuo žalac na
drugu stranu, prema njoj samoj: bez “malog materijala” nema ni
“velikih tema”.
Osvrt
Robertina Bartoleca u Zarezu, 30. 01. 2003.
ISPRAZNI
MANIRIZAM
Osvrt Tajane Gašparović u Slobodnoj Dalmaciji: 25. 04. 2004.