OPROŠTAJ OD BORISA DVORNIKA

Split, 25. 3. 2007.

Komemoracija jučer preminulom velikanu splitskog i hrvatskog glumišta Borisu Dvorniku održat će se u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu u srijedu 26. ožujka u 13, a pogreb na groblju Lovrinac u 15:30. Zbog žalosti za preminulim glumačkim velikanom 25. i 26. ožujka neće se u HNK Split održati prethodno najavljene predstave.

Boris Dvornik umro je 24. ožujka u Splitu. Otišao je glumac koji je scenu – kako kazališnu, tako i filmsku i televizijsku – obilježio kao možda nitko drugi u našem glumištu. Rođen u Splitu 16. travnja 1939. glumiti je počeo još sa 8 godina. Srednju je glumačku školu završio 1959. u Novom Sadu, da bi potom studirao na zagrebačkoj Akademiji za dramsku umjetnost. Na velika vrata u domaću kinematografiju ušao je 1960. godine glavnom ulogom u filmu Deveti krug s kojom je odmah stekao veliku popularnost. Do polovice 1960-ih nastupao je pretežito u filmskim komedijama s tematikom iz suvremenog života, a od 1966. počinje igrati u ratnim filmovima, kako onim s izraženom akcijom, tako i u psihološkim dramama. Zlatnom arenom nagrađen je 1969. za uloge u filmovima Most i Kad čuješ zvona, a Srebrnu arenu, kao i Grand prix na Glumačkom festivalu u Nišu za U gori raste zelen bor. Srebrnu arenu dobiva i 1971. za film Opklada. Među brojnim filmskim nagradama je i Slavica za životno djelo koju je dobio 1990. Neki od velikog broja naslova u obimnoj Dvornikovoj filmografiji su: Deveti krug, Martin u oblacima, Prekobrojna, Most, Kad čuješ zvona, U gori raste zelen bor, Opklada, Licem u lice, Lito vilovito, Svanuće, Čovek nije tica, Čovik od svita, Konjuh planinom, Ljubav i poneka psovka, Bablje ljeto, Život je masovna pojava, Družba Pere Kvržice, Lov na jelene, Živjeti od ljubavi, Sutjeska, Hitler iz našeg sokaka, Letači velikog neba, Okupacija u 26 slika, Kiklop...

Nastupi u televizijskim serijama Malo misto i Velo misto učinili su Borisa Dvornika jednom od najpopularnijih i najomiljenijih javnih osoba u čitavoj zemlji, te svojevrsnim zaštitnim znakom Splita i Dalmacije.

Uz velike i brojne filmske i televizijske obaveze Boris Dvornik je, naročito od osamdesetih, sve više glumio i u kazalištu. Nastupao je najviše u dramama mediteranske i dalmatinske tematike, ali s velikim uspjehom i u operetama poput Tijardovićevih Male Floramye, u kojoj je bio nezaboravni Šjor Bepo Pegula,  te Spli'skog akvarela, kao i u Straussevom Šišmišu.. Među brojne njegove velike kreacije svakako spada i ona Dujama Špurjana iz antologijske Šjora File, Murine iz Svečane večere u pogrebnom poduzeću, kao i uloge u predstavama kao što su Ribarske svađe, Hamlet u selu Mrduša donja, Libar Marka Uvodića Splićanina, Dundo Maroje, Tijardović, život i vrijeme, Bljesak zlatnog zuba, Roko i Cicibela, Čovik, zvir i kripost, Farsa, farsa, Cinco i Marinko, Otac, Ratni bogatuni, Buzdo, Moj mali kumpanjo...

Među brojnim nagradama koje je za života dobio, osim spomenutih filmskih treba istaknuti i tri nagrade za životno djelo: onu Hrvatskog društva dramskih umjetnika iz 1997, Splitsko-Dalmatinske županije iz 1998. te Grada Splita iz 2007. Dobio je i odlikovanje Reda Danice Hrvatske s likom Marka Marulića te brojna druga priznanja.

Neodoljivi scenski šarm, kao i jedinstvena, upravo karizmatična glumačka i osobna energija Borisa Dvornika još je za života učinilo besmrtnim.

BORIS DVORNIK NA SCENI (inserti iz predstava)

Ivo Brešan SVEČANA VEČERA U POGREBNOM PODUZEĆU (1982)
Redatelj Božidar Violić

Ivo Tijardović MALA FLORAMYE (1981)
Redatelj Miljenko Štambuk

Eduardo de Filippo ŠJORA FILE (1975)

Redatelj Vanča Kljaković

Carlo Goldoni RIBARSKE SVAĐE (1991)
Redatelj Vanča Kljaković

SOPRANISTICA MARIA BOGA-VERDEŞ NASTUPOM U ZRINJSKOM OBILJEŽAVA 20 GODINA UMJETNIČKOG RADA U SPLITSKOJ OPERI

Split, 13. ožujka 2008.

Nastupom u Zajčevoj operi Nikola Šubić Zrinjski 20. ožujka u Hrvatskom narodnom kazalištu Split solistica Opere sopranistica Maria Boga-Verdeş obilježit će 20 godina umjetničkog rada u splitskoj nacionalnoj kazališnoj kući.

Maria Boga-Verdeş solistica je splitske Opere već više od 20 godina. Pjevačica ugodnog svijetlog sopranskog glasa, obdarena izuzetnom muzikalnošću i fascinantnom scenskom pojavnošću u HNK Split je došla 1987. iz grada Iaşija u Rumunjskoj. Maria Boga-Verdeş je na Konzervatoriju George Enescu u rodnom Iaşiju stekla pjevačku diplomu nakon čega je 1969. postala solistica Rumunjske opere u istom gradu  Uspješna karijera odvela je na brojne turneje po Njemačkoj, Austriji, Bugarskoj, tadašnjem Sovjetskom Savezu i Italiji.  Njen je repertoar tada obuhvaćao brojne velike uloge opernog, operetnog i koncertnog repertoara poput primjerice Mimi i Musette u Puccinijevim Boemima, te Cio Cio San i Lauretta u, također Puccinijevim operama Madame Butterfly i Giani Schicchi; Adina u Donizettijevu Ljubavnom napitku, Margareta u Gounodovu Faustu; Pamina i Papagena, te Grofica Almaviva i Susanna u Čarobnoj fruli i Figarovom piru Mozarta; Verdijeve heroine Aida, Gilda i Violetta (iz opera Aida, Rigoletto i Traviata; Rosina iz Rossinijevog Seviljskog brijača, Manon iz istoimene Massenetove opere, a bogat je bio i njen operetni repertoar, poput Sylvie iz Kalmanove Kneginje čardaša, Euridike i Helene iz Offenbachovih Orfeja u podzemlju i Lijepe Helene; Adele i Rosalinde, te Franzi iz Straussovih opereta Šišmiš i Bečka krv, te mnogih drugih uloga.

Dolaskom u Split Maria Boga-Verdeş obogatila je svoj repertoar s velikim ulogama iz svjetskog opernog repertoara, kao što su primjerice Tosca i Turandot iz istoimenih Puccinijevih opera, Nedda u I Pagliacci Leoncavallija, Fenena u Verdijevu Nabuccu, ali je publiku i kritiku osvajala sjajnim interpretacijama naslova domaćeg repertoara pa tako tumači Đulu i Domu iz Gotovčeva Era s onoga svijeta, Maru u Hatzeovu Povratku, Evu u Zajčevu Nikoli Šubiću Zrinjskom, te Misili Bisili u Tijardovićevoj Maloj Floramye. Osim na matičnoj sceni nastupala je i na opernim i koncertnim pozornicama u Austriji, Bugarskoj, Grčkoj, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Mađarskoj, Ukrajini, te u rodnoj Rumunjskoj.

Uz Mariu Boga-Verdeş, koja će tumačiti ulogu Eve, u svečanoj će izvedbi Nikole Šubića Zrinjskog u glavnim ulogama nastupiti još i Siniša Hapač (Zrinjski), Valentina Fijačko (Jelena), Ivica Čikeš (Sulejman Veliki), Franjo Pavić (Gašpar Alapić), Saša Jakelić (Lovro Juranić), Alen Ruško (Levi) i ostali solisti, te Zbor i Orkestar HNK Split. Izvedbom će ravnati M^o Hari Zlodre. Predstavu, koja je u HNK Split premijerno izvedena u travnju 2006. godine, režirala je Stephanie Jamnicky.

VEČER KLAVIRSKIH KONCERATA U HNK SPLIT – SVEČANI KONCERT POVODOM VRIJEDNIH DONACIJA ZAGREBAČKE BANKE

Split, 10. ožujka 2008.

Simfonijski orkestar splitskog Hrvatskog narodnog kazališta će u četvrtak 13. ožujka izvesti koncert pod nazivom Večer klavirskih koncerata. Izvedbom će ravnati maestro Ivan Repušić, a kao solisti nastupit će pijanisti Lovre Marušić, Dmitrij Vlasjuk i Katja Repušić. Koncert se održava u povodu obilježavanja dviju vrijednih donacija koje su Orkestar Opere HNK Split i splitska nacionalna kazališna kuća dobili od Zagrebačke banke.

Na programu Večeri klavirskih koncerata bit će izveden Drugi koncert za klavir i orkestar u B-Duru op. 19 Ludviga van Beethovena, Klavirski koncert u a-molu Edwarda Griega, op. 16, te Drugi klavirski koncert Sergeja Rahmanjinova u c-molu, op. 18. Uz Orkestar splitske Opere kojom će dirigirati njen ravnatelj Mo Ivan Repušić publici će se predstaviti i troje pijanista mlađe generacije: Lovre Marušić, Dmitrij Ulasjuk i Katja Repušić. Lovre Marušić mladi je hrvatski pijanist, koji je nakon osnovnog glazbenog školovanja u Splitu i brojnih zapaženih nastupa te nagrada, svoje školovanje nastavio na Centralnoj muzičkoj školi pri prestižnom moskovskom Konzervatoriju Čajkovski. Bjeloruski pijanist Dmitrij Ulasjuk za svoje je muziciranje dobio više uglednih nagrada na nizu međunarodnih takmičenja, a redovito nastupa na koncertima i u sklopu festivala u Bjelorusiji, Ukrajini, Poljskoj, Njemačkoj, Estoniji, Japanu, Sjedinjenim Državama i u Kini. Katja Repušić diplomirala je na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, gdje je, u klasi prof. Pavice Gvozdić 2005. i magistrirala.

Povod koncertu zahvala je splitskog Hrvatskog narodnog kazališta Zagrebačkoj banci na vrijednim donacijama. Zagrebačka je banka, naime, prošle godine splitskom teatru za potrebe Orkestra donirala nove stolice i dirigentski pult, a 2005. sponzorirala je izradu svečanog zastora Tragovi grada autora Matka Trebotića. Naš ugledni akademski slikar tako je započeo svoj ciklus Jadranski triptih, u sklopu kojeg je Zagrebačka banka svečani zastor donirala dubrovačkom Kazalištu Marina Držića, a koji će biti zaključen skorom istovrsnom donacijom Hrvatskom narodom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci. Kao zahvalu Zagrebačkoj banci za donaciju prvog svečanog zastora u 115 godina dugoj povijesti splitske kazališne zgrade, Kazalište će u Foyeru postaviti spomen-ploču koja će biti svečano prezentirana nakon koncerta. Prezentaciji će, uz domaćine, intendanta HNK Split Milana Štrljića i ravnatelja Opere maestra Ivana Repušića prisustvovati Matko Trebotić, te Tonči Jakovčević, direktor obiteljskog bankarstva Zagrebačke banke u Dalmaciji