Baletna umjetnica Franka Hatze Kuljiš umrla u Varaždinu, 25. 11. 2004.

Taman kad smo se ponadali, unatoč nedavnoj smrti Zdenka Runjića, da će kraj 2004. biti nešto milosrdniji nego što je bio proteklih godina prema ljudima od glazbe i kazališta, zatekla nas je smrt Franke Hatze Kuljiš, splitske balerine, koreografkinje i baletne pedagoginje koja je splitsku i zagrebačku baletnu scenu zadužila brojnim i nadahnutim solističkim rolama, a splitsku i vodstvom baleta kojega je nakon višegodišnje suradnje s Anom Roje i Oskarom Harmošem preuzela i vodila gotovo kroz cijele šezdesete godine. Franka Hatze Kuljiš baletu je zapravo posvetila cijeli život, počevši od prvog baletnog obrazovanja u školi Mile Katić, preko stasanja u čuvenoj školi Ane Roje i Oskara Harmoša, pa do osnivanja vlastitog baletnog studija od polovice šezdesetih godina...

Franka Hatze Kuljiš
1928 - 2004

Uoči dodjela godišnjih Nagrada hrvatskog glumišta HNK Split može mirno spavati...

Premda je za Nagradu hrvatskog glumišta 2004 HNK Split na čelu s Milanom Štrljićem prijavio čak šest svojih predstava, po dvije u kategorijama opere, drame i baleta, i to tri iz sezonske produkcije (Traviata, Oluja, Ščelkunčik) i tri sa Splitskog ljeta (Norma, Antigona, kraljica u Tebi i Plesovi Erosa) - ipak ne postoji nikakva ozbiljna bojazan da bi nekakva relevantna nagrada mogla stići u Split. Naime, do stanovite mjere žiriju je za oko zapela tek drama T. Petrasova Marovića "Antigona, kraljica u Tebi" iz koje je "za Split" preostalo nekoliko "utješnih" nominacija: Asja Jovanović za (sporednu) ulogu Izmene u Antigoni, Jadranka Đokić (kategorija do 28 godina), za ulogu mlade Antigone, te Doris Kristić i Elvira Ulip za kostimografiju iste predstave. Kako nije samo Split ostao gladan nagrada, vrijedni Norin teatar.hr otvorio je forum na tu temu, ali iz Splita se još nitko ne javlja.

Zoja Odak i Jadranka Đokić

15. Marulićeve dane predlaže Ana Lederer sve dok ih Vijeće Festivala ne odobri...

Posljednjih dana HNK Split nije samo poprište dviju premijera (Kvatrologija i Lucia) nego i intenzivne sjedničarske živosti: prvo je sa slikarom Matkom Trebotićem i sa Zagrebačkom bankom sklopljen sporazum o izradi kazališnog zastora; potom je održana osnivačka skupština Udruge pokrovitelja HNK u Splitu kojoj je svrha poticati, pomagati i razvijati djelatnosti HNK u Splitu, ili, prevedeno na jezik novca "organizirano prikupljati sredstva za pomoć..."; a onda je održana i sjednica Vijeća Marulićevih dana, pod predsijedanjem Srećka Šestana. Na njoj je zagrebačka teatrologinja dr Ana Lederer imenovana izbornicom 15. Marulićevih dana, a Vijeće festivala postalo je tijelom koje umjesto ravnatelja Festivala bira izbornika i odobrava njegov izbor. Sama kazališta mogu ubuduće predlagati i više od dvije predstave...

Lucia di Lammermoor za Krešu Dolenčića obnova, a za Ivana Repušića premijera

Najveći dio autorskog tima Luciae di Lammermoor, na čelu s redateljem Krešom Dolenčićem ostao je isti kao i 1999. kada je Lucia posljednji put premijerno postavljana u Splitu. No, činjenica da ovogodišnjom Lucijom po prvi put ravna mladi i perspektivni maestro Ivan Repušić, a u pjevačkoj podjeli se pojavljuje dvojac koji je u lanjskoj Traviati osvojio splitsku publiku - Elvira Fatykhova i Tomislav Mužek, upravu je kuće nagnala da ovoj proslavljenoj Donizettijevoj operi dade status prave premijere, u kojoj će svi akteri ponovo pokazati zasluženost njezing ponovnog stavljanja na repertoar. Uz premijernu izvedbu 20. studenoga Lucia će u jedanaestom mjescu biti prikazana u još dva navrata. 22. i 24. studenoga 2004.

Ivan Repušić

Georgij Paro u "Splitskoj kvatrologiji" najavljuje Magritteovsku poetiku

Kolikogod pred svoje prvo scensko postavljanje Splitska kvatrologija Arijane Čuline izazivala medijsku znatiželju, predstava je još uvijek pošteđena bombastičnih najava. Zna se tek toliko da je dobila novi naslov koji joj jako dobro pristaje; da Splitom već kruže fragmenti Redikulovih pjesama kojega tumači Nenad Srdelić, (premda Renato Švorinić tek komponira glazbu za spomenute stihove); da Arijana Čulina tumači ulogu Keke i ograničava se tek na iskaze da je "tekst jedno, a predstava uvijek nešto posve drugo", i da Georgij Paro napominje kako je Arijana Čulina puno kompleksnija autorica nego što samu sebe shvaća. No, na pitanje o smjeru kojim će ići njegova Kvatrologija, Paro priznaje da ga puki realizam ili čak naturalizam nikako ne zanimaju i u razgovoru najradije spominje Renea Magrittea...

Glazbeni ponedjeljci: Massimo Gasbarroni, Zagrebački saksofonisti, Splitski komorni...

Glazbeni virtuoz čije su interpretacije Villa Lobosovih skladbi među najcjenjenijima u svijetu, Hrvatsku je već posjećivao u različitim prigodama. Još se, na primjer,  pamti njegov koncert iz 2000. godine održan u crkvi Sv Katarine u sklopu Zagrebačkih ljetnih večeri, a ove godine Gasbarroni će se zagrebačkoj publici predstaviti 05. a splitskoj 08. studenoga. Osim Lobosa izvodit će Albeniza, Kaspara Mertza, Sora i Uhlika. Dobro nam znani i visoko cijenjeni Zagrebački kvartet saksofona svoj će koncert održati 15. studenoga u dvorani Gradskog kazališta mladih, a predstavit će se posve osebujnim repertoarom upravo karakterističnim za ovaj ansambl smjelih glazbenih izbora, pomno dotjeranih aranžmana i nadahnutih interpretacija. Konačno, Splitski komorni orkestar, koje će voditi mo Pavle Dešpalj izaći će pred publiku 29. studenoga s dva djela starih majstora, Albinonija i Vivaldija, te kod nas rijetko izvođenom serenadom češkog skladatelja Josefa Suka.

Pavle Dešpalj i
ST komorni ork.

Zahvaljujući Milku Šparembleku i Baletu HNK Split - studeni prepun Erosa !

Dugo odgađano i još strpljivije iščekivano vraćanje Milka Šparembleka pred splitsku publiku zaživjelo je konačno na 50. splitskom ljetu i to s takvim uspjehom da su njegovi Plesovi Erosa na glazbu Richarda Wagnera i Carla Orffa ocijenjeni superlativima, a od publike ispraćeni uz oduševljeno odobravanje. No, samo dvije festivalske izvedbe bile su premalo da bi predstavu vidjeli svi zainteresirani, pa se njezina priprema za postavljanje na sceni HNK Split nametnula sama po sebi i dala joj obilježja prve ovosezonske baletne  premijere. I ne samo baletne. Jer, kako kaže Šparemblek, sve su njegove "godine bavljenja kazalištem usmjerene ka tome da se od baletne predstave načini kazališni čin u kojem je čitljiva dramaturgija jednako važna kao i samo plesanje koje, naravno ostaje glavnim osloncem autorovog stava, ali, podvrgnuto strogom nadzoru dramaturškog toka."

Plesovi Erosa 
M. Šparembleka

Matko Trebotić započinje realizaciju kazališnog zastora u HNK Split

U Foyeru HNK Split, u četvrtak, 4. studenoga s početkom u 11 sati svečano se potpisuje Sporazum o darivanju svečanog zastora HNK Split između grada Splita, Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, Zagrebačke banke te slikara Matka Trebotića. Ovim  činom Hrvatsko narodno kazalište u Splitu po prvi put treba dobiti svečani zastor, kojega će izraditi naš renomirani likovni umjetnik Matko Trebotić. Sporazum potpisuju gradonačelnik Splita Miroslav Buličić, intendant HNK Split Milan Štrljić, te predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković.
Čin potpisivanja, uz kratke prigodna obraćanja potpisnika, popratit će i glazbena točka u izvedbi sopranistice Elvire Fatykhove.

Mozartov Requiem za Dušni dan pod ravnanjem Saše Britvića

Kad se konačno "Requiem u d-molu KV 626, za četiri glasa, zbor i orkestar" skladan u srpnju 1971. počelo smatrati remek djelom - danas je manje važno. No, ostalo je zapamćeno da ga je Mozart smatrao svojim vlastitim susretom sa smrću, i da se, nažalost, nije prevario. Stavak Lacrimosa pisao je posljednjeg dana svog kratkog i intenzivnog života, kao što je mnoge stavke pisao u žurbi, oskudici i životnoj rastrganosti. Ništa ga od toga ipak nije smetalo da ostvari glazbene vrhunce kakve i danas smatramo nedostižnim uzorima.
Interpretacijsko suočavanje s njima zbor i orkestar HNK Split ostvarit će ove godine u prigodi Dana mrtvih 02. 11. pod vodstvom Saše Britvića te uz Elviru Fatykhovu, Martinu Gojčetu, Svetu Matošića Komnenovića i Ivicu Čikeša kao soliste.

Saša Britvić