o festivalu

program

novosti

nagrade

sponzori

 

13. marulićevi dani FESTIVAL HRVATSKE DRAME I AUTORSKOG KAZALIŠTA
split, 22. - 29. travnja 203. 

"Negostoljubivi" domaćini uzeli većinu nagrada: NOSI NAS RIJEKA odnijela čak sedam priznanja...

Nataša Dorčić iz Norveških šuma i svi ostali iz Rijeke koja nas nosi: Elvis Bošnjak, Milka Podrug Kokotović, Trpimir Jurkić, Nenni Delmestre...

Kao i prije dvije godine, kada su na 11. Marulićevim danima većinu nagrada (čak 7) uzele splitske predstave Ptičice i Otac, i ove godine se ponovila vrlo slična situacija. "Nosi nas rijeka" na 13. Marulićevim danima bila je toliko moćna da je sama uzela čak pet Marula i dvije nagrade publike: Elvis Bošnjak dobio je Marula za izvedeni dramski tekst; Milka Podrug Kokotović Marula za sporednu ulogu Strine; Trpimir Jurkić Marula za glavnu mušku ulogu Nikole; Nenni Delmestre Marula za režiju, a Nosi nas rijeka Marula za najbolju predstavu. Uz to, predstavu Nosi nas rijeka i publika je ocijenila najboljom pa joj je pripala i nagrada Milan Begović, a žiri čitatelja Slobodne Dalmacije svoju je nagradu za najbolju glumačku kreaciju dodijelio Milki Podrug Kokotović za spomenutu ulogu Strine u istoj predstavi.
Uz  Rijeku zasutu nagradama, Marula su još osvojili Rene Medvešek za dramaturšku obradu Nalješkovićevih tekstova u predstavi
U lugu onomuj, Milko Šparemblek za koreografiju u osječkom Kraljevu te Duško Rapotec Ute za glazbu u riječkoj Gloriji, dok je Marula za glavnu žensku ulogu pripao Nataši Dorčić za uloge Vjere u Susjedi Zekaema te Eme u Norveškim šumama Teatra ITD, a Marul za sporednu mušku ulogu Davoru Jurešku za ulogu Don Florija u riječkoj Gloriji.
Ne komentirajući nijednu nagradu posebno, kao ni činjenicu da su neki Maruli doneseni jednoglasno a neki većinom glasova peteročlanog žirija, ističemo tek kuriozitet da je svojim trećim Marulom za najbolju predstavu Nenni Delmestre postala najnagrađivanijom redateljicom
Marulićevih dana.

Raskošnom i kontroverznom Brezovčevom rukopisu nije pripala nijedna nagrada, a "Kamovljevu smrtopisu" pripala su tek tri "sporedna" Marula: Željku Zorici za scenografiju, Doris Kristić za kostimografiju i Oliviju Marečiću za oblikovanje svjetla.

Predstave teku kao na traci: Susjeda, Glorija, Fritzspiel, Norveške šume... a uskoro će i nagrade...

"SUSJEDA" - ZEKAEM

"GLORIJA" - GKM

"FRITZSPIEL" - EPILOG

"NORVEŠKE ŠUME" - ITD

"Šesta predstava ovogodišnjih »Marulićević dana« pokazala se među osam odgledanih kao najkontroverznija predstava selekcije koja je pobudila oprečne reakcije publike. Riječ je o komadu Slobodana Šnajdera »Kamov, smrtopis«, hrvatskom Moulin Rougeu, u režiji Branka Brezovca i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih."

"Druga ZEKAEM-ova predstava, »Susjeda« Zorice Radaković u režiji Ivice Boban, pobrala je odlične reakcije publike. Posebno je istaknuta sjajna glavna rola Nataše Dorčić."

"Druga riječka predstava na »Marulićevim danima« doživjela je, poput »Komšiluka naglavačke« svojevrsni hendikep s kasnim početkom, što uglavnom ugrozi raspravu. Marinkovićeva »Glorija« HKD teatra, čiju režiju potpisuje Lary Zappia, smještena je, uključujući i publiku, na binu velike pozornice HNK Split. I to je svojevrsni hendikep, budući da je broj bio ograničen na 92 mjesta, pa je samo toliko ljudi i vidjelo predstavu. Kako je malobrojna publika bila oduševljena glumačkim kreacijama, poglavito splitske glumice Brune Bebić Tudor u ulozi Glorije, na okruglom stolu je predloženo upravi splitskog teatra da predstavu ugoste u Splitu."

"Sinoć su odigrane i posljednje dvije predstave ovogodišnjeg 13. festivala hrvatske drame i autorskog kazališta. Epilog teatar izveo je »Fritzpiel« Borisa Senkera u režiji Roberta Raponje, Teatar ITD »Norveške šume« Vladimira Stojsavljevića u režiji Roberta Waltla. Večeras na svečanom zatvaranju uručit će se nagrade »Marul«, o kojima odlučuje žiri u sastavu Željka Turčinović, Anja Šovagović Despot, Arijana Čulina, Zlatko Kauzlarić Atač i Želimir Mesarić.


"KAMOV, SMRTOPIS" - ZEKAEM

"Dok je dio kazališne publike na kraju uzvikivao »Bravo« i poklon ansambla popratio gromkim aplauzom, drugi dio se nije mogao načuditi čime su to oni oduševljeni."
Svi ovdje citirani tekstovi su iz
Novog lista, iz pera Vesne Božanić Serdar. Da nas se pita, osim predstava, glumaca, redatelja... i  Vesna bi zaslužila nagradu za najažurnije i najkompletnije izvještavanje sa 13. Marulićevih dana.

"Komšiluk naglavačke" doista je i bio takav - a tek izvještavanje i komentari o njemu !?

"Prva predstava odigrana izvan kazališne zgrade »Komšiluk naglavačke« riječkog HNK izazvala je različite reakcije kod publike, jer je veliki broj gledatelja nakon prvog čina napustio gledalište." - Mira Jurković, Vjesnik, 28. 04. 2003.

"U petak navečer oduševili su Riječani nasilnim komadom Nine Nuić "Komšiluk naglavačke". Prigodno uprizoren u amfiteatru Kulturnog središta mladih jedne je razveselio i nasmijao, drugima su pak scene lupanja glavama o stol te potezanja oružja ipak bile malo previše "hard core"." - Dragan Miljuš, Večernji list, 27. 04. 2003.

"Spisateljica Nina Nuić svoj posao obavlja vrlo savjesno, a bez rukavica, ne ustručavajući se od intimnih dodira s prljavštinom i izmetom, u verbalnom i zornom smislu. To je, dramski, na pasja kola učinkovito, ispunjeno tenzijom i dinamikom, pogotovo ako je gledalište ispunjeno gospodom sklonom, s oproštenjem, uzajamnom slanju u one stvari.(...) Ipak, što bi rekao jedan od davno upokojenih pjesnika, umjesto da joj o leđa lagano kucne pjesnička mandolina, nju kao da nešto vrlo konkretno zvizne po tintari, pa tu dolazi do žestokog izljeva tinte i ostalog. Netko to može doživjeti kao veoma uporno, možda čak i izrazito stručno prekapanje po kontejneru naše duhovne današnjice, ali to je ipak stvar dotičnoga. - Anatolij Kudrjavcev, Predstava za kemoterapiju, Slobodna Dalmacija, 27. 04. 2003

"Peta od deset predstava u programu oduševila je Splićane. Riječ je o komadu HNK Ivana pl. Zajca »Komšiluk naglavačke« autorice Nine Nuić u režiji Saše Anočića, ujedno i prva predstava odigrana izvan zgrade kazališta, u nedovršenom amfiteatru Kulturnog središta mladih."

Vesna Božanić Serdar: Komšiluk naglavačke oduševio Splićane, Novi list, 27. 04. 2003.

Proročanske Anja i Arijana, ili kako su "dvi tri teške drame" prošle nezapaženo "za umrit od smija"

Cijelim plahtama tekstova i fotografija zasipani su mediji uoči 13. Marulićevih dana. A prednjačila je Slobodna Dalmacija i iscrpnim najavama u Forumu i razgovorom sa selektorom Ivankovićem i intervjuom s ravnateljem Perkovićem... da bi onda, usred festivala, nastupila dvodnevna šutnja kao da festivala uopće nema, a sve zahvaljujući uobičajenoj navadi da Slobodna o predstavama o kojima je već pisala, ne piše ponovo, pa makar one bile i sastavnim dijelom Festivala! Tako se dogodilo da su dubrovačka predstava U lugu onomuj zatim i obje domaće Nevažne priče i Nosi nas rijeka ostale neopservirane, jer je o njima u Slobodnoj već premijerno pisano. Nije drukčije prošao ni Kamov, smrtopis...Uzaludnim se tako pokazalo predfestivalsko upozorenje Rade Perkovića pod imperativnim geslom "Dužni smo konzumirati ovaj festival". Kako vidimo, ništa nismo dužni, jer, 'svite moj', divlja sloboda je, barem toliko svi znamo, puno ugodnija od dužnosti, a lagane teme su lagane teme su lagane teme su


"Mlada može mijenjati frizuru, haljinu i šminku, ali je bitno da je mladoženja ne iznevjeri. Želim da Dani ostanu festival hrvatskog kazališnog rukopisa" - tako je, uoči festivala, govorio Rade Perković. Mediji su to, međutim, shvatili na svoj način, pa su višestruko više prostora dobile dvije predstavljene knjige nego tri četiri prikazane predstave!
"Divlja sloboda i umiranje od smija"

Medvešekovo dubrovačko putovanje ili "potraga za iluzijom i čarolijom ljubavi"

"Mislim da moramo vjerovati i govoriti o jednoj drugoj, boljoj stvarnosti, ako je želimo ostvariti." - ta rečenica iz svojedobnog intervjua s Reneom Medvešekom, povodom njegove predstave BRAT MAGARAC prikazane na prošlim Marulićevim danima, koja je kao i Medvešekov HAMPER bila obasuta brojnim nagradama, obilježila je i Medvešekovo dubrovačko bavljenje Nalješkovićem.
Bojazni da Medvešek U LUGU, na samom jugu Hrvatske i s glumcima koji ne pripadaju njegovom "energetskom krugu"    neće polučiti rezultate prošlih dviju predstava,
u Splitu su velikim dijelom otklonjene.
I premda predstava U LUGU ONOMUJ nije bila praćena onom vrstom ushićenja karakterističnom za zaljubljenike u Medvešekovu poetiku, ipak su i prijem publike i naknadna okruglostolska recepcija uglavnom priznali da bi bez ove vrste predstava suvremena hrvatska kazališna scena bila siromašnija za jedan predragocjen odnos prema kazalištu kojega je sam Medvešek najbolje izrazio: "Od kazališta, kao i od života, dobivamo upravo onoliko koliko mu se dajemo... Mislim da je to zajedničko svakom kazalištu, bez obzira kada i gdje ono nastajalo."

"Velika većina predstava, filmova, uopće umjetnina, bavi se odbojnim, tragičnim, zastrašujućim elementima stvarnosti... Umjesto te destrukcije, rasapa, privlači me potraga za mogućnošću izlječenja, pomirenja, za skladanjem pozitivnog..." - Vjeran i u najnovijoj predstavi upravo takvom poimanju stvarnosti, Medvešek je još jednom potvrdio iznimnu ljudsku i redateljsku dosljednost, tražeći i opet osobnu odgovornost za sve što činimo. "Što govoriš, to postojiš"

Četvrtak, 24. travnja - pjesnička manifestacija "ČA - MORE - JUDI" u Nečujmu na Šolti

Pjesničko okupljanje mladih u Nečujmu na otoku Šolti  pod naslovom ČA - MORE - LJUDI i ove se godine održava u sklopu Marulićevih dana. Tamo je, naime, jedno vrijeme boravio Marko Marulić, pa sama manifestacija i počinje polaganjem vijenca na kuću u kojoj je obitavao, da bi se nastavila poetskim recitalima mladih čakavskih pjesnika...
Oni koji  nakon srijede provedene
U  LUGU ONOMUJ budu raspoloženi za poeziju mogu se poetskoj povorci pridružiti u četvrtak u 10 sati ispred Lučke kapetanije u Splitu, a povratak je zamišljen također matinejno - već u 14 sati, a sve kako bi se u miru i pribrano istoga dana pogledalo kako NOSI NAS RIJEKA...
Prije RIJEKE... oni koji budu na Šolti bit će bogatiji za još nekoliko predstava. Igrokazom BRACERA predstavit će se učenici OŠ Grohote, nastupit će i KUD Šolta sa ženskom klapom Ćuvite te učenici OŠ Pučišća kao prošlogodišnji pobjednici smotre.
Uostalom, pjesnički interesi i afiniteti svoje zasluženo mjesto dobit će i dan prije, u srijedu 23. travnja, na samom otvaranju znanstvenog, književnog i izdavačkog programa Marulićevih dana, kada će u Muzeju grada Splita ta manifestacija u 21 sat i započeti književnom večeri Hrvatski pjesnici Marulićevom Splitu.


Za razliku od onih koji uz poklič "dabogda vas Šolta dopala" obično njome straše, mi vas nagovaramo da po dolasku slobodno zakasnite na trajekt i uvjerite se da stvari stoje sasvim drugačije. Uostalom i Soltatours se slaže s nama.

Podijeljene nagrade "Marin Držić", prikazano KRALJEVO, čita se GROUND ZERO ALEKSANDRA...

Uobičajenoj ceremoniji otvaranja Marulićevih dana koji se po trinaesti put održavaju u Splitu pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH, slijedile su dodjele nagrada za dramski tekst u 2002. godini, nakon čega je izvedeno eksplozivno, ekspresivno i pomalo iznenađujuće ekstenzivno KRALJEVO. Okrugli stol koji je uslijedio nakon predstave bio je ekspresivan vrlo rijetko, eksplozivan povremeno, a ekstenzivan preko svake mjere. Glavni razlozi - uobičajeni: sudionici predstave rado bi pričali o uloženom trudu i namjerama, a kritičari o postignutom rezultatu i dojmovima...
Kritička sučeljavanja još se neće pravo ni primiriti, a u srijedu, 23. travnja u 12 sati već će glumci splitskog HNK na Sceni 55 broditi nagrađenim tekstom Milka Valenta Ground Zero Aleksandra i provjeravati koliko je točna ocjena žirija da je riječ o "raskošnom djelu precizno organizirane kazališne arhitekture". Čast prvog javnog čitanja ponijet će Ante Čedo Martinić, Ksenija Prohaska, Milivoj Beader, Silvana Stanić, Josip Zovko, Tajana Jovanović, Elvis Bošnjak, Andrijana Vicković, Snježana Sinovčić, Arijana Čulina, Ratko Glavina, Žarko Radić i Jasna Malec


Đorđe Bosanac kao Štijef i Vjekoslav Janković kao Janez iz Krležinog Kraljeva među prvima su koji su najavili svoj ulazak u konkurenciju za najbolja glumačka ostvarenja na Marulićevim danima.
Ako je suditi po prvim kritičkim komentarima (
Podređenost vanjskome) šanse im nisu osobite!

Milko Valent, Predrag Raos, Omer Rak i Ivana Sajko dobitnici nagrada "Marin Držić" za 2002.

Nagradu "Marin Držić" za dramsko djelo u 2002. godini, koju dodjeljuje Ministarstvo kulture RH u svrhu promicanja dramskog i kazališnog stvaralaštva, dobili su: Milko Valent za tekst "Ground Zero Aleksandra" - prva nagrada; Predrag Raos za tekst "Zdravi razum" - druga nagrada; a treću nagradu ravnopravno su podijelili Omer Rak za tekst "Pupak usrid svita" i Ivana Sajko za tekst "Misa za predizbornu šutnju, mrtvaca iza zida i kopita u grlu".
O nagradama je odlučivalo stručno povjerenstvo u sastavu: Ivica Buljan, predsjednik, Arijana Čulina i Zoran Mužić, a dobitnici su izabrani između 56 tekstova pristiglih na natječaj.
Autorima će nagrade biti dodijeljene na otvaranju 13. Marulićevih dana, a prvonagrađeni tekst bit će koncertno izveden 23. travnja na Sceni 55 HNK Split u 18 sati.


Do prvog javnog čitanja GROUND ZERO ALEKSANDRA na "Marulićevim danima", čitajte nedavni Valentov intervju iz "Večernjeg lista".

Deset predstava na 13. Marulićevim danima od  22. do 29. travnja 2003.

Za 13. Marulićeve dane Hrvoje Ivanković selektirao je deset predstava, od čega "šest praizvedbenih uprizorenja suvremenih dramskih djela, u rasponu od ozbiljnih problemskih sondaža duhovnog ozračja te nekih karakterističnih fenomena i pojava naše svakodnevice ("Nosi nas rijeka", "Nevažne priče", "Susjeda", "Komšiluk naglavačke"), pa do predtekstova za sofisticirano zabavljačko-komercijalno kazalište ("Fritzspiel", "Norveške šume") pred kojim, kao sve prisutnijim sastojkom hrvatske kazališne stvarnosti, jednostavno ne možemo zažmiriti." 
Kako je nacionalni dramski festival teško zamisliv i bez novih iščitavanja klasika domaće književnosti, u toj kategoriji  našle su se "četiri koje stara nadahnuća na intrigantan način upisuju u nove koordinatne sustave: od Medvešekove pastoralne maštarije ("U lugu onomuj") koja posredstvom Nalješkovića uranja u praskozorje hrvatske drame, preko spektakularnog, Šparemblekovim koreografskim rješenjima presudno određenog "Kraljeva"  te radikalne Zappijine interpretacije "Glorije",  do Brezovčeve glazbeno-dramske ekstravagancije nadahnute Šnajderovom dramom "Kamov, smrtopis".


Do prvih predstava s 13. Marulićevih dana u izboru Hrvoja Ivankovića, čitajte selektorovo razmišljanje o dosadašnjim Marulićevim danima. Jednako je aktualno kao i polovicom 2002. kad je objavljeno u "Zarezu".


 

o festivalu

program

novosti

nagrade

sponzori