A |
Anton Pavlovič Čehov
UJAK VANJA
Redateljica: Mateja
Koležnik
Prijevod: Josip Badalić
Adaptacija prijevoda: Lada Kaštelan
Premijera: HNK u Splitu, 28. 10.
2006.
Što nam novo još može reći
Čehov? Njegovom dramom teško je napraviti politički ili društveno angažiranu
predstavu, a opire se i prekrajanjima toliko potrebnima da bi se zadovoljila
taština autorskog kazališta. Na pitanje kako ga igrati, sam Čehov je odgovarao:
"Ja ne znam, pa tamo je sve napisano." Zašto se uvijek vraćamo Čehovu? Za njim
posežu najveći redatelji, nastojeći mu dati obrise svojega vremena, a opet ne
izdati njegovu unutarnju strukturu. Odgovor je jednostavan. Čehovljev
mikrokozmos svačiji je mikrokozmos i kad odstranimo društvene, povijesne i
političke okolnosti, u nama ostaje Čehov. Pruža nam prigodu da govorimo o onome
što uistinu jesmo - samo ljudi. Ujak Vanja jedna je od najsjajnijih Čehovljevih
studija čovjeka, u kojoj se prepleću posve jednostavne ljudske težnje: nada,
beznadnost, ljubav, sapetost, oslobođenje...
Redateljica MATEJA KOLEŽNIK
Dramaturginja: LADA KAŠTELAN
Scenograf IVO KNEZOVIĆ
Kostimografkinja MIRJANA ZAGOREC
Oblikovatelj svjetla ZORAN MIHANOVIĆ
Izbor glazbe MATEJA KOLEŽNIK
Lektorica JAGODA GRANIĆ
Igraju:
Serebrjakov, Aleksandar Velimirovič,
umirovljeni sveučilišni profesor ANTE ČEDO MARTINIĆ
Jelena Andrejevna, njegova žena NATAŠA JANJIĆ
Sofja Aleksandrovna (Sonja), njegova kći iz prvog braka DIJANA VIDUŠIN
Vojnickaja, Marija Vasiljevna, udovica tajnog savjetnika, majka prve profesorove
žene JASNA MALEC
Vojnicki, Ivan Petrovič (Vanja), njezin sin TRPIMIR JURKIĆ
Astrov, Mihail Ljvovič, liječnik ELVIS BOŠNJAK
Teljegin, Ilja Iljič, propali vlastelin RATKO GLAVINA
Marina, dadilja DARA VUKIĆ
Inspicijentica NEDA UTROBIČIĆ
Mateja Koležnik slovenska je
redateljica koja je osvojila Nagradu Prešernovega sklada, slovensku nagradu za
najveća postignuća u kulturi, za režiju predstava Noževi u kokošima (D. Harrower)
i Proslava (Vinterberg i Rukov), obje u Slovenskom narodnom kazalištu u
Ljubljani 2001.godine.
Nagrađena je i Velikom nagradom Borištnikovega srečanja za predstavu u cjelini
(Noževi u kokošima) koja joj je donijela status jednog od najzanimljivijih
slovenskih redatelja mlađe generacije.
Mateja je počela pjevati i nastupati s petnaest godina. Upisala je filozofiju i
komparativnu književnost na ljubljanskom Filozofskom fakultetu, radila na
televiziji, i diplomirala je na Akademiji za kazalište, radio, film i televiziju
u Ljubljani s predstavom Rođendan Harolda Pintera (1990.). Od tada režira po
raznim slovenskim kazališnim kućama s naglaskom na vrlo uspješna uprizorenja
evropskih i američkih suvremenih komada.
Osim već spomenutih predstava, treba istaknuti i sljedeće: Albeejeve Tri visoke
žene i Tko se boji Virginije Woolf , Mc Donaghove Ljepoticu iz Leenanea i
Sakatog Billyja iz Innishmanna , Schimmelpfenningove Push up 1-3 i Ženu od
prije, Millerovvu dramu Smrt trgovačkog putnika.
RAZGOVOR MATEJE KOLEŽNIK I LADE KAŠTELAN
(iz
programske knjižice)
FOTOGRAFIJE ZA DOWNLOAD
(klikom na neku od malih
fotografija otvara se fotografija pogodna za objavljivanje)
PRESS CLIPPING:
SLOBODNA DALMACIJA, 30. 10. 2006. osvrt J.
Boke
NOVI LIST, 30. 10. 2006. osvrt V. Božanić
Serdar
JUTARNJI LIST, 30. 10. 2006.
osvrt T. Čadeža
VJESNIK, 30. 10. 2006.
osvrt V. Rogošić
VEČERNJI LIST,
30. 10. 2006.
osvrt D. Miljuša
VJESNIK, 28. 10. 2006. interview s Matejom
Koležnik, M. Jurković
SLOBODNA DALMACIJA, 27. 10. 2006. interview
s Matejom Koležnik, J. Boko
|